Alu i mea autu
O lenei itulau ua otometi ona faaliliuina mai le Igilisi.
Lomiga Mea

Fa'amatalaga mo tagata sulufa'i

Ua lomia e le Multicultural Information Center ni polosiua ma faamatalaga mo tagata faatoa maua le tulaga o tagata sulufai i Iceland.

Ua faaliliuina ma le lima i le Igilisi, Arapi, Peresia, Sipaniolo, Kurdish, Icelandic ma Rusia ma e mafai ona maua i la matou vaega o mea ua lomia .

Mo isi gagana, e mafai ona e fa'aogaina le itulau lea e fa'aliliu ai fa'amatalaga i so'o se gagana e te mana'o ai e fa'aoga ai le fa'aliliuga i luga ole saite. Ae maitau, o se masini faaliliu, o lea e le atoatoa.

Galuega

Galuega ma galuega i Iceland

Ole fua ole galuega (le vaega o tagata faigaluega) i Iceland e maualuga tele. I le tele o aiga, e masani lava ona galulue uma tagata matutua e faʻatautaia lo latou fale. Pe a galulue uma i laʻua i fafo atu o le aiga, e tatau foʻi ona fesoasoani le tasi i le isi i le faia o feʻau i le fale ma tausia aʻe le la fanau.

O le i ai o se galuega e taua, ae le na o lou mauaina o tupe. E fa'atumauina ai fo'i lou toaga, fa'aaofia ai oe i le sosaiete, fesoasoani ia te oe e fa'auo ma fai lau vaega i totonu o le nu'u; e maua ai se aafiaga sili atu o le olaga.

Puipuiga faavaomalo ma pemita faigaluega

Afai o loʻo e i lalo o puipuiga faʻavaomalo i Iceland, e mafai ona e nofo ma galue i le atunuʻu. E te le tau talosaga mo se pemita faigaluega faapitoa, ma e mafai ona e faigaluega mo soo se tagata faigaluega.

Pemita nofomau i luga o tulaga alofa ma pemita faigaluega

Afai na tu'uina atu ia te oe se pemita nofomau i luga o fa'alapotopotoga fesoasoani alofa ( af mannúðarástæðum ), e mafai ona e nofo i Iceland ae e le otometi ona e faigaluega iinei. Faamolemole matau:

  • E tatau ona e talosaga ile The Directorate of Immigration ( Útlendingastofnun ) mo se pemita faigaluega le tumau. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e lafoina se konekarate faigaluega.
  • Pemita faigaluega e tu'uina atu i tagata mai fafo o lo'o nonofo i Iceland i lalo o pemita nofomau le tumau e feso'ota'i ma le ID ( kennitala ) o latou fale faigaluega; afai e iai sau pemita faigaluega lea, e mafai ona e galue mo lena Afai e te mana'o e faigaluega mo se isi falefaigaluega, e tatau ona e talosaga mo se pemita faigaluega fou.
  • Ole pemita faigaluega le tumau muamua e aoga mo le maualuga ole pemita E tatau ona e fa'afouina pe a e fa'afou lou pemita nofomau.
  • O pemita faigaluega le tumau e mafai ona fa'afouina mo le lua tausaga i le taimi.
  • A maeʻa ona e nofo (maua le lögheimili ) i Iceland mo le tolu tausaga faʻaauau, ma se pemita faigaluega le tumau, e mafai ona e talosaga mo se pemita faigaluega tumau ( óbundið atvinnuleyfi ). O pemita faigaluega tumau e le o feso'ota'i i so'o se tagata faigaluega fa'apitoa.

Le Fa'atonu o Leipa ( Vinnumálastofnun, fa'apuupuu. VMST )

O loʻo i ai se vaega faʻapitoa o le aufaigaluega i le faʻatonuga e fautuaina ma fesoasoani i tagata sulufaʻi i:

  • Su'e galuega.
  • Fautuaga i avanoa mo su'esu'ega (a'oa'o) ma galuega.
  • Aoaoina Icelandic ma aoao e uiga i Icelandic sosaiete.
  • O isi auala e tumau ai le toaga.
  • Galue ma le lagolago.

E tatala le VMST i le Aso Gafua- Aso Faraile mai le 09-15. E mafai ona e telefoni ma tusi se taimi atofaina ma se faufautua (faufautua). VMST ei ai lala i Iceland atoa.

Va'ai iinei e su'e ai le mea e lata ane ia te oe:

https://www.vinnumalastofnun.is/um-okkur/thjonustuskrifstofur

  • Kringlan 1, 103 Reykjavík. Telefoni.: 515 4800
  • Krossmói 4a – fogafale 2, 260 Reykjanesbær Tel.: 515 4800

Fa'afesuia'iga o tagata faigaluega (Fa'alapotopotoga e su'e galuega; ofisa fa'afaigaluega)

O lo'o iai se vaega fa'apitoa o le aufaigaluega i le VMS e fesoasoani i tagata sulufa'i e su'e galuega. O loʻo i ai foi se lisi o ofisa faʻafaigaluega i luga o le upega tafaʻilagi a le VMS: https://www.vinnumalastofnun.is/storf-i-bodi/adrar-vinnumidlanir

E mafai fo'i ona e maua avanoa faigaluega o lo'o fa'asalalau iinei:

www.storf.is

www.alfred.is

www.job.visir.is

www.mbl.is/atvinna

www.reykjavik.is/laus-storf

https://www.stjornarradid.is/efst-a-baugi/laus-storf-a-starfatorgi

Iloiloga ma le aloaia o tusipasi mai fafo

  • ENIC/NARIC Iceland e tuʻuina atu le fesoasoani i le faʻamaoniaina o agavaa (suʻega, tikeri, tipiloma) mai fafo atu o Iceland, ae e le tuʻuina atu laisene faʻaoga. http://www.enicnaric.is
  • IDAN Education Center (IÐAN fræðslusetur) su'esu'eina agavaa tau matata eseese (sei vagana ai matata tau eletise): https://idan.is
  • Rafmennt e fa'atautaia le iloiloga ma le fa'ailoaina o fa'ailoga tau fefa'ataua'iga eletise: https://www.rafmennt.is
  • O le Directorate of Public Health ( Embætti landlæknis ), le Directorate of Education ( Menntamálatofnun ) ma le Matagaluega o Alamanuia ma Faʻafouina ( Atvinnuvega- og nýsköpunarráðuneytið ) tuʻuina atu laisene faʻatautaia mo galuega ma fefaʻatauaʻiga i lalo o la latou pule.

E mafai e se faufautua ile VMST ona fa'amatala atu ia te oe le mea ma pe fa'afefea ona su'esu'eina ma fa'ailoa ou agava'a po'o laisene fa'agaoioi ile Iceland.

Lafoga

  • O le uelefea a Iceland o loʻo faʻatupeina e lafoga tatou te faʻaaogaina e le setete le tupe na totogiina i lafoga e faʻafetaui ai tau o auaunaga a le malo, faiga aʻoga, faiga faʻalesoifua maloloina, fausiaina ma le tausia o auala, faia o tupe totogi, ma isi.
  • Lafoga o tupe maua ( tekjuskattur ) e toese mai totogi uma ma alu i le setete; lafoga a le municipal ( útsvar ) o se lafoga i totogi o loʻo totogi i le pulega faʻalotoifale (municipality) o loʻo e nofo ai.

Lafoga ma lafoga a le tagata lava ia

  • E tatau ona e totogiina lafoga i au tupe maua uma ma soʻo se isi fesoasoani tau tupe e te mauaina.
  • E tu'uina atu i tagata uma se aitalafu fa'aletupe a le tagata lava ia ( persónuafsláttur ). Ole ISK 56,447 ile masina ile 2020. O lona uiga afai e fa'atatau lau lafoga ile ISK 100,000 ile masina, e na'o le ISK 43,523 e te totogiina. E mafai e ulugali'i ona fa'asoa a la'ua tupe fa'aletupe.
  • O oe e nafa ma le fa'aogaina o lau aitalafu lafoga patino.
  • E le mafai ona fa'asolo mai lafoga a le tagata lava ia mai le tasi tausaga i le isi.
  • O lau aitalafu lafoga a le tagata lava ia e amata faamamaluina mai le aso na lesitala ai lou fale (tuatusi faaletulafono; lögheimili ) i le National Registry. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, e te maua se tupe e amata ia Ianuari, ae ua lesitala lou fale ia Mati, e tatau ona e faʻamautinoa e le o iai sau lafoga lafoga a le tagata faigaluega ia Ianuari ma Fepuari; afai e tupu lenei mea, e i'u lava ina e nofo aitalafu i le pulega o lafoga. E tatau ona e matua fa'aeteete pe fa'afefea ona fa'aogaina lau aitalafu lafoga pe a e faigaluega i ni galuega se lua pe sili atu, pe a e mauaina le totogi mai le Faaputugatupe mo Livi a Matua ( fæðingarorlofssjóður ) po'o mai le Directorate of Leipa po'o fesoasoani tau tupe mai lou pulega fa'alotoifale.
  • Afai, i se mea sese, e sili atu i le 100% le aitalafu a le tagata lava ia o loʻo faʻaaogaina ia te oe (mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te faigaluega mo le sili atu ma le tasi le fale faigaluega, pe maua ni penefiti mai le sili atu ma le tasi le faʻalapotopotoga), e tatau ona e toe totogiina se tupe i le lafoga. pulega. E tatau ona e ta'u atu i tagata e ana galuega po'o isi auala e totogi ai pe fa'apefea ona fa'aogaina lau aitalafu lafoga ma fa'amautinoa o lo'o fa'aogaina le sa'o.

Toe faafoi lafoga ( skattaskýrslur, skattframtal )

  • O lau toe faafoi lafoga ( skattframtal ) o se pepa o loʻo faʻaalia ai au tupe maua uma (totogi, totogi) faʻapea foʻi ma au mea (au aseta) ma le tupe na e aitalafu ai (noataga; skuldir ) i le taimi muamua E tatau i pulega o lafoga ona i ai faʻamatalaga saʻo ina ia e mafai ona latou fuafua po o ā lafoga e tatau ona e totogia po o ā faamanuiaga e tatau ona e mauaina.
  • E tatau ona lafo lau fa'amatalaga lafoga i luga ole laiga ile http://skattur.is ile amataga ole Mati i tausaga ta'itasi.
  • E te ulufale i totonu o le upega tafaʻilagi lafoga ma se code mai le RSK (le pulega lafoga) poʻo le faʻaaogaina o ID faʻaeletoroni.
  • Icelandic Revenue and Customs (RSK, le pulega o lafoga) e saunia lau toe faafoi lafoga i luga ole laiga, ae e tatau ona e siakiina aʻo leʻi faʻatagaina.
  • E mafai ona e alu atu i le ofisa o lafoga i Reykjavík ma Akureyri mo se fesoasoani i lau toe faafoi lafoga, pe maua se fesoasoani i le telefoni i le 422-1000.
  • E le maua mai e le RSK (Afai e te le tautala Icelandic po'o le Igilisi e tatau ona i ai sau lava fa'aliliu upu).

Fa'atonuga ile Igilisi ile auala e lafo ai lau fa'amatalaga lafoga: https://www.rsk.is/media/baeklingar/rsk_0812_2020.en.pdf

Iuni fa'apisinisi

  • O le matafaioi autu a iuni o tagata faigaluega o le faia lea o maliega ma tagata e ana galuega e uiga i totogi ma isi tuutuuga (malo, itula faigaluega, aso malolo ma'i) o le a maua e sui o le iuni ma puipuia o latou fiafia i le maketi o tagata faigaluega.
  • O tagata uma e totogi atu tupe (tupe i masina taʻitasi) i se iuni fefaʻatauaʻiga e mauaina aia tatau ma le iuni ma e mafai ona faʻaputuina aiā tatau e sili atu aʻo faʻasolosolo taimi, tusa lava pe i se taimi puupuu i le galuega.

Fa'afefea ona fesoasoani lau iuni fa'apisinisi ia oe

  • Faatasi ai ma faʻamatalaga e uiga i au aia tatau ma tiute i luga o maketi faigaluega.
  • E ala i le fesoasoani ia te oe e fuafua ou totogi.
  • Fesoasoani ia te oe pe a e masalomia ua solia au aia tatau.
  • O ituaiga fesoasoani eseese (fesoasoani tau tupe) ma isi auaunaga.
  • Avanoa i galuega toe fa'aleleia pe a e ma'i pe maua se fa'alavelave i le galuega.
  • E totogi e nisi iuni a tagata faigaluega se vaega o le tau pe afai e tatau ona e faimalaga i le va o itu eseese o le atunuu mo se taotoga poʻo se suʻega faʻafomaʻi e faʻatonuina e se fomaʻi, ae naʻo pe afai na e talosaga muamua mo se fesoasoani mai le Social Insurance Administration ( Tryggingarstofnun ) ma lau talosaga. ua teena.

Fesoasoani tau tupe (meaalofa) mai iuni a tagata faigaluega

  • Fa'ameaalofa mo oe e te auai i mafutaga faaleaoaoga ma suesue faatasi ma lau galuega.
  • Fa'ameaalofa mo le fesoasoani ia te oe e fa'aleleia atili ma tausia lou soifua maloloina, fa'ata'ita'iga e totogi mo su'ega o le kanesa, massage, physiotherapy, vasega fa'amalositino, mata tioata po'o tioata fa'afeso'ota'i, mea fa'alogo, fa'atalanoaga ma foma'i mafaufau/mafaufau, ma isi.
  • Alauni mo le aso (lagolago tau tupe mo aso taitasi pe a e ma'i; sjúkradagpeningar ).
  • Fa'ameaalofa e fesoasoani e fa'atupe ai tupe fa'aalu ona o lo'o ma'i lau paga po'o lau tama.
  • Fa'ameaalofa mo aso malolo po'o le totogiina o le tau o le mautotogi o fale malolo o le taumafanafana ( orlofshús ) po'o fale mautotogi e avanoa mo lisi pupuu ( orlofsíbúðir ).

Totogi i lalo o le laulau ( svört vinna )

Pe a totogi tagata faigaluega a latou galuega i tinoitupe ma e leai se pili ( reikningur ), leai se lisiti ( kvittun ) ma leai se totogi-slip ( launaseðill ), e taʻua lea o le 'totogi i lalo o le laulau' ( svört vinna, að vinna svart – ' galue uliuli'). E le tusa ai ma le tulafono ma e faʻavaivaia ai le soifua maloloina, soifua manuia lautele ma aʻoaʻoga. Afai e te talia le totogi 'i lalo o le laulau' o le ae le maua foi aia tatau i le auala tutusa ma isi tagata faigaluega.

  • E leai sau totogi pe a e malolo (aso malolo faaletausaga).
  • E leai sau totogi pe a e ma'i pe le mafai ona faigaluega pe a uma se fa'alavelave.
  • E te le inisiua pe a iai sau fa'alavelave a'o e faigaluega.
  • E te le agavaa i penefiti le faigaluega (totogi pe a leiloa au galuega) po'o aso malolo matua (taimi malolo pe a uma le fanau mai o se tamaititi).

Fa'asese lafoga (aloese mai lafoga, fa'a'ole'ole i lafoga)

  • Afai, i le faʻamoemoe, e te aloese mai le totogiina o lafoga, e tatau ona e totogiina se sala tupe a itiiti ifo ma le faaluaina le aofaʻi sa tatau ona e totogiina. O le sala tupe e mafai ona sili atu i le faasefuluina le aofaʻi.
  • Mo faiga tau faasese lafoga tetele e mafai ona e alu i le falepuipui mo le umi e ono.

Tamaiti ma tupulaga talavou

Tamaiti ma a latou aia tatau

O tagata i lalo ifo o le 18 tausaga e fa'avasegaina o tamaiti. O i latou o ni tamaiti laiti faaletulafono (e le mafai ona latou tauaveina tiute e tusa ai ma le tulafono) ma o latou matua o latou leoleo. E i ai i matua le tiute e tausia a latou fanau, tausia ma tausia i latou ma le faaaloalo. Pe a faia e matua ni filifiliga taua mo a latou fanau, e tatau ona latou faalogo i o latou manatu ma faaaloalo ia i latou, e tusa ai ma le matutua o le fanau ma le matutua. O le matua o le tamaititi, o le tele foi lea o ona manatu e tatau ona faitau.

  • E i ai i fanau le aia tatau e faaalu faatasi ai ma o latou matua uma, e tusa lava pe le o nonofo matua
  • E i ai i matua le tiute e puipuia a latou fanau mai faiga le faaaloalo, sauaga faalemafaufau ma sauaga faaletino. E le faatagaina matua e amio saua ia latou fanau.
  • E i ai i matua le tiute o le saunia o fale, lavalava, meaai, mea aoga ma isi mea e tatau ai mo a latou fanau.

(O lenei faʻamatalaga e mai le upega tafaʻilagi a le Komesina o Sulufaiga, https://www.barn.is/born-og-unglingar/rettindi-barna-og-unglinga/ )

  • Fa'asalaga fa'aletino (tino) e fa'asa. E mafai ona e fesili mo se fautuaga ma se fesoasoani mai se tagata faigaluega lautele i auala e tausia ai tamaiti e iloa i Iceland.
  • E tusa ai ma le tulafono a Icelandic, e matua faʻasaina le tipiina o tamaʻitaʻi, e tusa lava pe faia i Iceland poʻo le faʻasalaga e mafai ona oʻo atu i le 16 tausaga i le falepuipui. O le taumafai e solitulafono, atoa ai ma le auai i sea gaioiga, e mafai foi ona faasalaina. O le Tulafono e faatatau i tagatanuu Icelandic uma, faapea foi ma i latou o loo nonofo i Iceland, i le taimi o le solitulafono.
  • Tamaiti e le mafai ona faaipoipo i Soʻo se tusi faʻaipoipoga e faʻaalia ai o se tasi poʻo tagata uma e lua i se faaipoipoga e i lalo ifo o le 18 tausaga i le taimi o le faaipoipoga e le taliaina e faʻamaonia i Iceland.

Mo nisi fa'amatalaga e uiga i aia tatau a tamaiti i Iceland, va'ai:

Aoga Faataitai

  • A'oga faataitai (fa'ata'ita'i) o le vaega muamua lea o le a'oga i Iceland, ma e mo tamaiti e ta'i 6 tausaga ma laiti ifo. O aoga faataitai e mulimulitaia se polokalame faapitoa (National Curriculum Guide).
  • E le faamalosia le aoga faataitai i Iceland, ae tusa ma le 96% o tamaiti e 3-5 tausaga e auai
  • O le aufaigaluega faataitai o ni tagata tomai faapitoa ua aoaoina e aoao, aoao, ma tausia fanau. E tele taumafaiga e faia ina ia latou lagona le fiafia ma atiina ae a latou taleni i le maualuga, e tusa ai ma manaoga taitasi.
  • E a'oa'o tamaiti ile aoga faataitai e ala ile ta'aloga ma faia O nei gaioiga e fa'avae ai a latou a'oa'oga ile isi la'asaga o le a'oga. O tamaiti ua mae'a a'oga fa'ata'ita'i e sili atu ona saunia mo le a'oa'oina i aoga laiti (fa'amalosia). E moni lava lenei mea i le tulaga o tamaiti e le matutua e tautala i le gagana Icelandic i le fale: latou te aoaoina i le aoga faataitai.
  • O gaoioiga faata'ita'i e maua ai e tamaiti a latou gagana (gagana muamua) e le o Icelandic se faavae lelei i le gagana Icelandic. Ae i le taimi lava e tasi, ua faalaeiauina mātua ina ia lagolagoina le tomai o le tamaitiiti i le gagana muamua ma le aʻoaʻoina i auala eseese.
  • E taumafai aoga faataitai, i le mamao latou te mafaia, ina ia mautinoa o loo tuuina atu faamatalaga taua i isi gagana mo tamaiti ma o latou matua.
  • E tatau i matua ona lesitala a latou fanau mo aoga faataitai. E te faia lenei mea i luga ole laiga (komepiuta) faiga a nu'u (pule fa'alotoifale; mo se fa'ata'ita'iga, Reykjavík, Kópavogur). Mo lenei mea, e tatau ona i ai sau ID fa'aeletoroni.
  • E fa'atupe e le nu'u (totogi se vaega tele o le tau o) aoga faataitai, ae e le'o atoatoa aoga faataitai. O le tau mo masina taʻitasi e ese teisi mai lea nofoaga i le isi. O matua e nofofua, po'o o lo'o a'oga pe sili atu ma le to'atasi le tamaititi o lo'o a'oga fa'ata'ita'i, e la'ititi le totogi e totogi.
  • O tamaiti i aoga faataitai e taaalo i fafo i le tele o aso, o lea e taua ai le fai o latou lavalava talafeagai e tusa ai ma le tau (matagi malulu, kiona, timu po o le la). http://morsmal.no/no/foreldre-norsk/2382-kle-barna-riktig-i-vinterkulda
  • E nonofo matua ma a latou fanau i le aoga faataitai i nai aso muamua e fesoasoani ia i latou e masani ai. O iina, e tuʻuina atu ai i matua faʻamatalaga sili ona taua.
  • Mo nisi fa'amatalaga e uiga i aoga faataitai i le tele o gagana, va'ai le Reykjavík City website: https://reykjavik.is/baeklingar-fyrir-foreldra-brochures-parents

Aoga laiti ( grunnskóli; aoga fa'amalosi, e o'o atu i le 16 tausaga)

  • I le tulafono, o tamaiti uma i Iceland e 6-16 tausaga e tatau ona o i ai
  • O aoga uma e galulue e tusa ai ma le National Curriculum Guide for Compulsory Schools, lea e faʻatulagaina e le Althingi (palemene). O tamaiti uma e iai le aia tutusa e auai i le aʻoga, ma e taumafai le aufaigaluega e faʻamalosia i latou i le aʻoga ma faʻaleleia a latou galuega aʻoga.
  • O a'oga laiti uma e mulimulita'i i se polokalame fa'apitoa e fesoasoani ai i tamaiti e fetuutuuna'i (fa'aoga) i le a'oga pe a latou le tautala i le gagana Icelandic i le fale.
  • O tamaiti a latou gagana e le o Icelandic e iai le aiā tatau e a'oa'oina ai le gagana Icelandic e fai ma a latou gagana lona lua. Ua faalaeiauina foʻi o latou mātua e fesoasoani iā i latou e aʻoaʻoina a latou lava gagana i le aiga i auala eseese.
  • O aoga laiti e taumafai, i le mea latou te mafaia, ina ia mautinoa o loʻo faʻaliliuina faʻamatalaga taua mo fesoʻotaʻiga i le va o faiaoga ma matua.
  • E tatau i matua ona lesitala a latou fanau mo a'oga laiti ma galuega pe a uma le a'oga E te faia lenei mea i luga ole laiga (komepiuta) faiga a nu'u (pule fa'alotoifale; mo se fa'ata'ita'iga, Reykjavík, Kópavogur). Mo lenei mea, e tatau ona i ai sau ID fa'aeletoroni.
  • Aoga laiti i Iceland e leai se totogi.
  • O le tele o tamaiti e o i le aoga laiti i le lotoifale i lo latou eria. E fa'avasegaina i vasega i tausaga, ae le o tomai.
  • E iai le tiute o matua e ta'u atu i le a'oga pe a ma'i se tamaititi pe misi le aoga ona o nisi mafuaaga. E tatau ona e fesili i faiaoga ulu, i se faiga tusitusia, mo se faatagaga mo lau tama e aua le alu i le aoga mo soo se mafuaaga.
  • https://mml.reykjavik.is/bruarsmidi/

Aoga laiti, nofoaga pe a uma le aoga ma nofoaga autu

  • Ta'aloga ma aau e fa'amalosia mo tamaiti uma i aoga laiti Icelandic. E masani lava, e faatasitasi tama ma teine i nei lesona.
  • O tamaiti aoga (tamaiti) i aoga laiti Icelandic e o i fafo faalua i le aso mo malologa pupuu o lea e taua ai mo i latou le faia o lavalava talafeagai mo le tau.
  • E taua mo tamaiti le aumaia o meaai mama maloloina i le aoga ma i latou. E le faatagaina ni suamalie i tamaiti laiti E tatau ona aumai vai e inu ai (ae le o le sua suamalie). I le tele o aʻoga, e mafai e tamaiti ona 'ai vevela i le taimi o le aoauli. E tatau ona totogi e matua se tau itiiti mo nei taumafataga.
  • I le tele o nofoaga fa'apitonu'u, e mafai e tamaiti a'oga ona maua le fesoasoani i a latou meaaoga, pe i le a'oga po'o le faletusi i le lotoifale.
  • O le tele o a'oga e iai nofoaga pe a mae'a a'oga ( frístundaheimili ) e ofoina atu fa'afiafiaga fa'atulagaina mo tamaiti e 6-9 tausaga pe a uma itula a'oga; e tatau ona e totogia sina tau itiiti mo lenei mea. E maua e tamaiti le avanoa e talanoa ai le tasi i le isi, faauo ma aoao le gagana Icelandic e ala i le taaalo faatasi
  • I le tele o eria, pe i totonu o aʻoga pe latalata ia i latou, o loʻo i ai nofoaga faʻaagafesootai ( félagsmiðstöðvar ) e ofoina atu gaoioiga faʻaagafesootai mo tamaiti 10-16 tausaga. O nei mea ua mamanuina ina ia aofia ai i latou i fegalegaleaiga faʻaagafesootai lelei. O nisi nofoaga tutotonu e tatala i le leva o le aoauli ma le afiafi; isi i taimi malolo aoga po o le malologa o le aoauli i le aoga.

A'oga i Iceland - tu ma aga

O a'oga laiti e iai fono a le a'oga, fono a tamaiti a'oga ma asosi a mātua e va'aia mea e fiafia i ai tamaiti a'oga.

  • O nisi o mea fa'apitoa e faia i le tausaga: patī ma malaga e fa'atulagaina e le a'oga, fono a tamaiti a'oga, sui o le vasega po'o matua 'O fa'asalalauga fa'apitoa nei.
  • E taua tele lou fesootai ma le aoga ma galulue faatasi. O le a lua feiloai i faiaoga i tausaga taitasi e talanoa e uiga i lau fanau ma o latou tulaga i le aoga. E tatau ona e lagona le saoloto e fa'afeso'ota'i so'o le a'oga pe a e mana'o ai.
  • E taua tele lou sau (matua) i patī a le vasega ma lau fanau e gauai atu ma lagolago ia i latou, vaai lau tama i le siosiomaga o le aʻoga, vaʻai i mea o loʻo tupu i totonu o le aʻoga ma feiloai i tamaiti aʻoga a lau fanau ma o latou matua.
  • E masani lava o matua o fanau e taaalo faatasi e tele foi le fesootaiga o le tasi i le isi.
  • O pati aso fanau o ni mea taua faʻale-agafesootai mo tamaiti i Iceland. O tamaiti e vavalalata aso fanau e masani ona fai se pati ina ia mafai ai ona valaaulia nisi O nisi taimi latou te valaaulia ai na o teine, pe na o tama, po o le vasega atoa, ma e taua le aua le tuua se tasi. E masani ona faia e matua se maliliega e uiga i le tele o meaalofa e tatau ona tau.
  • O tamaiti i aoga laiti e le masani ona ofuina aoga

Taaloga, faatufugaga ma taimi paganoa

E taua tele le auai o tamaiti i taimi paganoa (i fafo atu o itula aoga): taaloga, faatufugaga ma taaloga. O nei gaioiga e faia se sao taua i faiga puipuia. O lo'o fa'amalosia oe e lagolago ma fesoasoani i lau fanau ina ia sao fa'atasi ma isi tamaiti i nei gaioiga fa'atulagaina. E taua le su'esu'eina o gaioiga o lo'o ofoina atu i lou eria. Afai e te mauaina le gaoioiga saʻo mo lau fanau, o le a fesoasoani lea ia i latou e faauō ai ma maua ai le avanoa e faamasani ai i le tautala Icelandic. Ole tele o nu'u e tu'uina atu tupe fa'ameaalofa (tupe totogi) ina ia mafai ai e tamaiti ona mulimulita'i i tafaoga.

  • O le sini autu o fesoasoani ia mafai ai e tamaiti uma ma tupulaga talavou (6-18 tausaga) ona auai i gaoioiga lelei pe a uma aoga e tusa lava po o le a le ituaiga aiga latou te o mai ai ma pe mauoa pe matitiva o latou matua.
  • E le tutusa ia fa'ameaalofa i nu'u uma (taulaga) ae ole ISK 35,000 - 50,000 ile tausaga ile tamaititi.
  • E totogi fa'ameaalofa i luga ole laiga (i luga ole laiga), tuusa'o ile kalapu ta'aloga po'o tafaoga
  • I le tele o nu'u, e tatau ona e lesitala i le lotoifale i luga ole laiga system (eg Rafræn Reykjavík , Mitt Reykjanes po Mínar síður i Hafnarfjörður) ina ia mafai ona lesitala lau fanau mo aʻoga, aoga faataitai, taimi paganoa, ma isi. Mo lenei, e te manaʻomia se ID faaeletonika ( rafræn skilriki ).

A'oga maualuga ( framhaldsskóli )

Tulafono i itula i fafo mo tamaiti

Fai mai le tulafono i Iceland pe o le a le umi o tamaiti e 0-16 tausaga e mafai ona i fafo i afiafi e aunoa ma le vaavaaiga a tagata matutua. O nei tulafono e faʻamoemoe e faʻamautinoa o le a ola aʻe tamaiti i se siosiomaga saogalemu ma maloloina ma lava le moe.

Matua, tatou galulue faatasi! itula i fafo mo tamaiti i Iceland

Itula i fafo mo tamaiti i le vaitaimi o aoga (Mai le aso 1 o Setema seia oo i le aso 1 o Me):

Tamaiti, 12 tausaga pe laiti, atonu e le o i fafo o lo latou fale pe a uma le 20:00 pm.

Tamaiti, 13 i le 16 tausaga le matutua, atonu e le o i fafo o lo latou fale pe a uma le 22:00 pm.

I le taimi o le taumafanafana (Mai le aso 1 o Me seia oo i le aso 1 o Setema):

Tamaiti, 12 tausaga pe laiti, atonu e le o i fafo o latou fale pe a uma le 22:00 pm.

Tamaiti, 13 i le 16 tausaga le matutua, atonu e le o i fafo o lo latou fale pe a uma le 24:00 pm.

O matua ma tausi ma'i e iai aia tatau e fa'aitiitia ai nei itula i fafo. O nei tulafono e tusa ai ma tulafono a Icelandic Child Protection ma fa'asa tamaiti ona i ai i nofoaga faitele pe a mae'a itula ta'ua e aunoa ma le vaavaaiga a tagata matutua. O nei tulafono e mafai ona tuusaunoa pe afai o tamaiti 13 i le 16 tausaga le matutua o loʻo agai atu i le fale mai se aoga aloaia, taʻaloga, poʻo se gaioiga a le autalavou. E fa'aoga le tausaga fanau o le tamaititi nai lo lona aso fanau.

Au'aunaga lautele a le malo. Fesoasoani mo tamaiti

  • O lo'o iai faufautua fa'aa'oa'oga, psychologists ma foma'i tautala i le Municipal School Service e mafai ona fesoasoani i fautuaga ma isi auaunaga mo matua o fanau i aoga fa'ata'ita'i ma aoga laiti (fa'amalosia).
  • O le aufaigaluega (faigaluega lautele) i lou lotoifale Auaunaga Lautele ( félagsþjónusta ) o loʻo i ai iina e tuʻuina atu fautuaga i faʻafitauli tau tupe (tupe), faʻaaogaina fualaau faasaina, tausia o tamaiti, maʻi, fesili o le avanoa i le va o tamaiti ma matua pe a teteʻa matua ma isi faʻafitauli.
  • E mafai ona e talosaga i le Social Services mo se fesoasoani fa'apitoa tau tupe e fesoasoani i le totogiina o pili o aoga faataitai (tau), totogi o mea'ai a le a'oga, nofoaga autu o gaoioiga pe a uma le a'oga ( frístundaheimili ), tolauapiga o le taumafanafana po o taaloga ma taimi paganoa. Ole aofaiga ole tupe e maua e le tutusa i vaega uma.
  • E tatau ona e manatua o talosaga uma e vaʻavaʻai eseese ma o itumalo taʻitasi e iai a latou tulafono e tatau ona mulimulitaʻia pe a totogi tupe.

Faamanuiaga a tamaiti

  • O penefiti a tamaiti o se alauni (totogiina o tupe) mai le pulega o lafoga i matua (poo matua nofofua/tetea) mo tamaiti ua lesitala o nonofo ma i latou.
  • O penefiti a tamaiti e fa'atatau i tupe maua. O lona uiga afai e maualalo ou totogi, o le a sili atu lou totogi o penefiti; afai e te mauaina se tupe sili atu, o le a laʻititi le aofaʻi o faʻamanuiaga.
  • O penefiti a tamaiti e totogi i le aso 1 o Fepuari, 1 Me, 1 Iuni ma le 1
  • A uma ona fanau mai se tamaititi, pe siitia lona fale faaletulafono ( lögheimili ) i Iceland, e mafai ona oʻo atu i le tausaga pe sili atu ona totogi ai matua o le tamaititi aoga. E amata totogi ile tausaga talu ona fanau mai pe siitia; ae o loo faavae i le fua faatatau o le tausaga faasino o loo totoe. Faataitaiga: mo se tamaititi na fanau i le ogatotonu o le tausaga, o le a totogi penefiti - i le tausaga e sosoo ai - pe a ma le 50% o le tau atoa; afai o le fanau mai e muamua i le tausaga, o le a sili atu le fua; afai e mulimuli ane, o le a laʻitiiti. Faamanuiaga atoa, i le 100%, o le a totogi i le tausaga lona tolu.
  • E mafai e tagata sulufa'i ona talosaga mo ni totogi fa'aopoopo mai le Social Services e fa'aatoa ai le aofa'iga atoa. E tatau ona e manatua o talosaga uma e vaʻavaʻai eseese ma o itumalo taʻitasi e iai a latou tulafono e tatau ona mulimulitaʻia pe a faia le totogiina o penefiti.

Le Social Insurance Administration (TR) ma totogi mo tamaiti

O le tausiga o tamaiti ( meðlag ) o se totogi faalemasina e faia e le tasi matua i le isi, mo le tausiga o se tamaitiiti, pe a latou le nonofo faatasi (po o le teteʻa). Ua lesitala le tamaititi o lo'o nofo ma le matua e to'atasi; e totogi e le isi matua. O nei tupe totogi, e tusa ai ma le tulafono, o meatotino a le tamaititi ma e tatau ona faʻaaogaina mo lana tausiga. E mafai ona e talosagaina le Social Insurance Administration ( Tryggingastofnun ríkisins , TR) e aoina tupe ma totogi atu ia te oe.

    • E tatau ona e tuuina atu le fanau mai o le tamaitiiti

O penisione a tamaiti ose totogi ta'i masina mai le Social Insurance Administration (TR) pe a maliu se tasi o matua o le tamaititi pe o lo'o mauaina le penisione o le matua, penefiti fa'aletonu po'o penisione toe fa'aleleia.

    • O se tusi faamaonia, poo se lipoti, mai le UN Refugee agency (UNHCR) poo le Immigration Agency e tatau ona tuuina atu e faamaonia ai le maliu o le matua poo se isi tulaga.

Alauni a tina po o tama. O totogi ta'i masina ia mai le TR i matua nofo to'atasi e to'alua pe sili atu fo'i fanau o lo'o nonofo fa'aletulafono ma i latou.

Le Pulega Inisiua Lautele (Tryggingastofnun, TR): https://www.tr.is/

Fa'amatalaga aoga

  • Umboðsmaður barna (Le Komesina o Sulufaiga) e galue ina ia mautinoa o aia tatau ma mea e fiafia i ai tamaiti o so'o se tasi e mafai ona talosaga i le Komesina o Sulufaiga, ma o fesili mai tamaiti lava latou e ave i taimi uma le faamuamua. Telefoni.: 522-8999
  • Laina telefoni a tamaiti – e leai se totogi: 800-5999 I-meli: ub@barn.is
  • Við og börnin okkar – O a ma fanau ma i matou – Fa'amatalaga mo aiga i Iceland (i Icelandic ma le Igilisi).

Soifua lelei

Sjúkratryggingar Íslands (SÍ; Inisiua Soifua Maloloina a Icelandic)

  • I le avea ai ma se tagata sulufai, e iai lau aia tatau i auaunaga tau soifua maloloina ma inisiua mai SÍ e pei o isi tagata i Iceland.
  • Afai na faatoa tuʻuina atu ia te oe se puipuiga faʻavaomalo, poʻo se pemita nofomau i Iceland i luga o mafuaaga alofa, e te le tau faʻamalieina le tulaga o le nofo ai iinei mo le 6 masina aʻo leʻi agavaa mo le soifua maloloina (I se isi faaupuga, e puipuia oe e le inisiua soifua maloloina vave. )
  • E totogi e SÍ se vaega o le tau o togafitiga fa'afoma'i ma vaila'au talavai e fetaui ma mea e mana'omia.
  • E auina atu e le UTL fa'amatalaga i SÍ ina ia e lesitala i le faiga inisiua soifua maloloina.
  • Afai e te nofo i fafo atu o le taulaga, e mafai ona e talosaga mo tupe faameaalofa (tupe) e totogi ai se vaega o le tau o le malaga po o se nofoaga e nofo ai (se nofoaga e nofo ai) mo ni malaga se lua i tausaga taitasi mo togafitiga faafomai, pe sili atu foi pe afai e te toe faia ni malaga faifaipea. . E tatau ona e talosaga muamua (ae le'i alu le malaga) mo nei fesoasoani, se'i vagana ai faalavelave. Mo nisi fa'amatalaga, va'ai:

https://www.sjukra.is/heilbrigdisthjonusta/ferdakostnadur/

https://www.sjukra.is/heilbrigdisthjonusta/sjukrahotel//

Réttindagátt Sjúkratrygginga Íslands (SÍ's 'faamalama o aia tatau')

O le Réttindagátt ose fa'amatalaga fa'amatalaga i luga ole laiga, o se ituaiga 'o'u itulau' e fa'aali atu ia te oe le inisiua e te agavaa i ai (e iai le aiā tatau). O iina e mafai ai ona e lesitala ma se fomaʻi ma se fomaʻi nifo ma lafo uma pepa o loʻo ia te oe e lafo i se auala saogalemu ma saogalemu. E mafai ona e mauaina mea nei:

  • Pe e te agavaa e maua SÍ totogi sili atu i le tau o togafitiga faafomai, vailaau (fualaau faasaina) ma isi auaunaga tau soifua maloloina.
  • O lisiti mai foma'i na lafo i SÍ, mea na totogi e SÍ ma pe iai sau aiā tatau e toe fa'afo'i (totogi) le tau na e totogiina. E tatau ona e lesitala au fa'amatalaga faletupe (numera fa'amatalaga) i le Réttindagátt ina ia mafai ona totogi ia oe.
  • Le tulaga i luga o lau kata fa'aitiitiga ma talavai
  • Fa'amatalaga atili ile Réttidagátt SÍ: https://rg.sjukra.is/Account/Login.aspx

O auaunaga tau soifua maloloina

O auaunaga fa'alesoifua maloloina a Iceland ua vaevaeina i ni vaega ma tulaga.

  • Nofoaga fa'alesoifua maloloina fa'apitonu'u ( heilsugæslustöðvar, heilsugæslan ). O nei mea e tu'uina atu auaunaga fa'afoma'i lautele (au'aunaga a foma'i) fa'apea fo'i ma tausima'i, e aofia ai tausima'i ile fale ma tausiga fa'alesoifua maloloina. Latou te feagai ma faʻalavelave laiti ma maʻi faʻafuaseʻi. O latou vaega pito sili ona taua o auaunaga tau soifua maloloina e ese mai falemai.
  • Falema'i ( spítalar, sjúkrahús ) o lo'o tu'uina atu auaunaga mo tagata e mana'omia le faia o togafitiga fa'apitoa ma tausia e tausima'i ma foma'i, a le o le nofoia o moega e pei o ma'i ma'i po'o le auai atu i fafo Falema'i e iai fo'i matagaluega fa'afuase'i e togafitia tagata manu'a po'o fa'alavelave fa'afuase'i. , ma uarota a tamaiti.
  • Au'aunaga fa'apitoa ( sérfræðingsþjónusta ). O nei mea e tele lava ina tu'uina atu i faiga fa'apitoa, a le o tagata fa'apitoa ta'ito'atasi po'o 'au o lo'o galulue fa'atasi.

I lalo o le Tulafono o Aia Tatau a Patient, afai e te le malamalama i le Icelandic, e te agavaa e maua se faaliliu (se tasi e mafai ona tautala i lau gagana) e faamatala atu ia te oe faamatalaga e uiga i lou soifua maloloina ma togafitiga faafomaʻi e tatau ona e maua, ma isi. fesili mo se fa'aliliu upu pe a e tusi lou taimi ma se foma'i ile falema'i po'o le falema'i.

Heilsugæsla (nofoaga autu o le soifua maloloina)

  • O le falema'i ( heilsugæslan ) i lou pitonu'u o le nofoaga muamua lea e te alu i ai mo auaunaga fa'afoma'i. E mafai ona e telefoni mo se fautuaga mai se tausi soifua; ina ia talanoa i se foma'i, e tatau ona e faia muamua sau taimi (fa'atulaga se taimi mo se fonotaga). Afai e te mana'omia se fa'aliliu upu (se tasi e tautala i lau gagana) e tatau ona e ta'ua le mea lea pe ae faia le taimi atofaina.
  • Afai e manaʻomia e lau fanau togafitiga faʻapitoa, e taua le amata i le alu i le falemaʻi ( heilsugæsla ) ma maua se faʻamatalaga (se talosaga) O le a faʻaitiitia ai le tau o le vaʻai i le fomaʻi.
  • E mafai ona e lesitala i so'o se soifua maloloina Pe alu i le falema'i ( heilsugæslustöð ) i lou eria, ma lau ID pepa, pe resitala i luga ole laiga ile Réttindagátt sjúkratrygginga . Mo fa'atonuga, va'ai: https://www.sjukra.is/media/frettamyndir/Hvernig-skoda-eg-og-breyti- skraningu-a-heilsugaeslustod—leidbeiningar.pdf

Foma'i su'esu'e ma foma'i

O foma'i su'esu'e ma foma'i e masani lava ona i ai a latou lava faiga fa'apitoa.

  • Afai e tusi e se foma'i se fa'asinoga (talosaga; tilvísun ) mo oe e fai togafitiga a se foma'i, e totogi e SÍ le 90% o le tau atoa.
  • E le fa'asoa e SÍ le tau o le alu i se fale tumaoti Peita'i, e mafai ona e talosaga i lau iuni fefa'ataua'iga ( stéttarfélag ) po'o au'aunaga fa'aagafesootai ( félagsþjónusta ) mo fesoasoani tau tupe.

Heilsuvera

  • Heilsuvera https://www.heilsuvera.is/ ose upega tafa'ilagi e iai fa'amatalaga e uiga i fa'afitauli tau soifua maloloina.
  • I le vaega 'O'u itulau' ( mínar síður ) o Heilsuvera e mafai ona e fa'afeso'ota'i le aufaigaluega a le au'aunaga tau soifua maloloina ma su'e fa'amatalaga e uiga i au lava fa'amaumauga faafoma'i, talavai, ma isi.
  • E mafai ona e fa'aogaina Heisluvera e tusi ai fa'auiga ma le foma'i, su'esu'e i'uga o su'ega, fai atu e fa'afou talavai (mo vaila'au), ma isi.
  • E tatau ona e lesitala mo fa'amatalaga fa'aeletonika ( rafræn skilríki) e tatala ai le mínar síður i Heilsuvera .

Fa'alapotopotoga fa'alesoifua maloloina i fafo atu o le taulaga (laumua).

O le soifua maloloina i nofoaga laiti i fafo atu o le taulaga tele o loʻo tuʻuina atu e faʻalapotopotoga faʻalesoifua maloloina faʻaitulagi. O mea nei:

Vesturland (Westen Iceland) https://www.hve.is/

Vestfirðir (Westfjords) http://hvest.is/

Norðurland (Iselani i Matu) https://www.hsn.is/is

Austurland (Iselani i Sasae) https://www.hsa.is/

Suðurland (Iselani i Saute) https://www.hsu.is/

Suðurnes https://www.hss.is /

Fale talavai (chemist', drugstores; apótek ) i fafo atu o le taulaga tele: Yfirlit yfir apótekin á landsbyggðinni :

https://info.lifdununa.is/apotek-a-landsbyggdinni/

Au'aunaga fa'alesoifua maloloina fa'apitonu'u ( Heilsugæsla á höfuðborgarsvæðinu )

Au'aunaga fa'apitoa ( Sérfræðiþjónusta )

  • O tagata fa'apitoa e galulue uma i totonu o falema'i fa'alesoifua maloloina fa'apea fo'i fa'atinoga tuma'oti. I nisi tulaga e te mana'omia se fa'asinoga (talosaga; tilvísun ) mai lau foma'i masani e alu atu ia i latou; i isi (fa'ata'ita'iga, gynecologists – fa'apitoa e togafitia fafine) e mafai lava ona e telefoni atu ia i latou ma fa'atulaga se taimi.
  • E sili atu le tau e alu ai i se fomaʻi faʻapitoa nai lo se fomaʻi masani ile falemaʻi ( heilsugæsla ), o lea e sili ai le amata ile falemaʻi.

Togafitiga nifo

  • SÍ fa'asoa le tau o togafitiga nifo mo tamaiti. E tatau ona e totogia le ISK 2,500 mo asiasiga ta’itasi a se tamaititi i le foma’i nifo, ae ese mai i lena, e leai se totogi mo togafitiga o nifo a lau fanau.
  • E tatau ona e ave lau fanau i le fomai nifo e siaki i tausaga taitasi ina ia puipuia ai le pala o nifo. Aua le faatali se'i faitio le tamaitiiti i le tiga nifo.
  • E fa'asoa e SÍ le tau o togafitiga o nifo mo tagata matutua (sili atu i le 67 tausaga), tagata e iai mana'oga fa'apitoa ma tagata e mauaina penisione toe fa'aleleia mai le Social Insurance Administration (TR). E totogia le 50% o le tau o togafitiga nifo.
  • E le totogia e SÍ se mea i le tau o togafitiga o nifo mo tagata matutua (18-66 tausaga). E mafai ona e talosaga i lau iuni fefa'ataua'iga ( stéttarfélag ) mo se fesoasoani e fesoasoani i le fa'amalieina o nei tau.
  • I le avea ai ma se tagata sulufa'i, afai e te le agavaa mo se fesoasoani mai lau iuni fefa'ataua'iga ( stéttarfélag ), e mafai ona e talosaga i au'aunaga fa'aagafesootai ( félagsþjónustan ) mo se fesoasoani e totogi ai se vaega o tau togafitiga o nifo.

Au'aunaga fa'afoma'i i fafo atu o itula faigaluega masani

  • Afai e te mana'omia fa'anatinati le tautua a se foma'i po'o se tausima'i i fafo atu o itula tatala o falema'i, e tatau ona e telefoni i le Læknavaktin (le auaunaga faafoma'i pe a uma itula) telefoni. 1700.
  • O fomaʻi i falemaʻi soifua maloloina i totonu o falemaʻi i fafo atu o le taulaga tele o le a taliina telefoni i afiafi poʻo faaiuga o vaiaso, ae afai e te mafaia, e sili atu le vaʻai ia i latou i le ao, pe faʻaaoga le telefoni, telefoni. 1700 mo fautuaga, aua e sili atu fale i taimi o le ao.
  • Læknavaktin mo le taulaga tele o lo'o i luga o le fogafale lona lua o le faleoloa Austurver i Háaleitisbraut 68, 108 Reykjavík, tel. 1700, http://laeknavaktin.is / . E tatala 17:00-23:30 i aso o le vaiaso ma 9:00 - 23:30 i faaiuga o vaiaso.
  • Fa'ata'ita'i mo tamaiti (foma'i a tamaiti) e fa'atautaia se sauniga afiafi ma fa'ai'uga o vaiaso i Domus Medica i Reykjavík. E mafai ona e tusi avanoa mai le 12:30 i aso o le vaiaso ma mai le 10:30 i faaiuga o vaiaso. Domus Medica o lo'o i Egilsgata 3, 101 Reykjavík, tel. 563-1010.
  • Mo fa'alavelave fa'afuase'i (fa'alavelave ma gasegase tuga fa'afuase'i) telefoni 112.

Faʻalavelave faʻafuaseʻi: O le a le mea e fai, o fea e alu i ai

I faʻalavelave faʻafuaseʻi, pe a iai se lamatiaga ogaoga i le soifua maloloina, ola poʻo meatotino, telefoni le Laina Faʻafuaseʻi, Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le Laina Faʻafuaseʻi, vaʻai: https://www.112.is/

  • I fafo atu o le taulaga tele o loʻo i ai Faʻalavelave Faʻafuaseʻi ma Faʻalavelave (A&E matagaluega, bráðamóttökur ) i falemaʻi faʻaitulagi i vaega taʻitasi o le atunuʻu. E taua le iloa po'o fea o iai nei ma le mea e alu i ai i se fa'alavelave fa'afuase'i.
  • E sili atu le tau o le faʻaaogaina o auaunaga faʻafuaseʻi nai lo le alu i le fomaʻi i le falemaʻi i le aso. E le gata i lea, ia manatua e tatau ona e totogia auaunaga a le falema'i. Mo lenei mafuaʻaga, e fautuaina e faʻaaoga auaunaga A&E i faʻalavelave faʻafuaseʻi moni.

Fa'alavelave & Fa'alavelave, A&E (Bráðamóttaka ) i Landspítali

  • Bráðamóttakan í Fossvogi O le talisa a le A&E i Landspítali i Fossvogur e tatala 24 itula i le aso, 7 aso o le vaiaso, i le tausaga atoa. E mafai ona e alu iina mo togafitiga mo faʻamaʻi tuga faʻafuaseʻi poʻo manuʻa faʻafuaseʻi e le mafai ona faʻatali mo le faʻataʻitaʻiga i falemaʻi soifua maloloina poʻo le auaunaga a le Læknavaktin pe a uma itula. : 543-2000.
  • Bráðamóttaka barna Mo tamaiti, o le fa'alavelave fa'afuase'i a le Falemai o Tamaiti (Barnaspítala Hringsins) i Hringbraut e tatala 24 itula a E mo tamaiti ma tupulaga talavou e o'o atu i le 18 tausaga. Tel.: 543-1000. NB i tulaga o manu'a, e tatau ona o tamaiti i le matagaluega A&E i Landspítali i Fossvogur.
  • Bráðamóttaka geðsviðs O le nofoaga fa'afuase'i a le Uarota Fa'afoma'i a le Landspítali's Psychiatric Ward (mo fa'aletonu o le mafaufau) o lo'o i luga o le fogafale i lalo o le Matagaluega o Foma'i i Hringbraut. : 543-4050. E mafai ona e alu i ai e aunoa ma le faia o se taimi atofaina mo togafitiga faʻanatinati mo faʻafitauli o le mafaufau.
    • Tatala: 12:00–19:00 Mon.-Fri. ma le 13:00-17:00 i faaiuga o vaiaso ma aso malolo lautele. I faʻalavelave faʻafuaseʻi i fafo atu o nei itula, e mafai ona e alu i le A&E reception ( bráðamóttaka ) i Fossvogur.
  • Mo faʻamatalaga e uiga i isi iunite faʻalavelave faʻafuaseʻi o Landspítali, vaʻai iinei: https://www.landspitali.is/sjuklingar-adstandendur/deildir-og-thjonusta/bradamottokur/

Talia fa'alavelave fa'afuase'i i Fossvogur, va'ai i luga o fa'afanua Google .

Potu faʻafuaseʻi - Falemaʻi a tamaiti Hringins (falemaʻi a Tamaiti), vaʻai i luga o faʻafanua Google .

Matagaluega o faalavelave faafuasei - Geðdeild (soifua maloloina o le mafaufau), vaai i luga o faafanua Google .

Soifua Maloloina ma le saogalemu

Le Laina Fa'afuase'i 112 ( Neyðarlínan )

  • Ole numera ole telefoni ile fa'alavelave fa'afuase'i e 112. E te fa'aogaina le numera lava e tasi i fa'alavelave fa'afuase'i e fa'afeso'ota'i ai leoleo, tineimu, ta'avale a le falema'i, 'au su'esu'e ma lavea'i, o le puipuiga o le va o tagata, komiti o le soifua manuia o tamaiti ma le Coast Guard.
  • Neyðarlínan o le a taumafai e tu'uina atu se fa'aliliuupu e tautala i lau gagana pe a manatu e mana'omia fa'anatinati. E tatau ona e fa'ata'ita'i le ta'u atu o le gagana e te tautala ai, i le gagana Icelandic po'o le Igilisi (mo se fa'ata'ita'iga, 'Ég tala arabísku'; 'Ou te tautala i le gagana Arapi') ina ia mafai ona maua le fa'aliliuupu sa'o.
  • Afai e te telefoni e fa'aoga se telefoni fe'avea'i ma se pepa Icelandic, e mafai e Neyðarlínan ona su'e lou tulaga, ae le o le fola po'o le potu o lo'o e iai i totonu.
  • E tatau i tagata uma, e aofia ai tamaiti, ona iloa le telefoni 112.
  • E mafai e tagata i Iceland ona faatuatuaina leoleo. E leai se mafuaaga e te fefe ai e fesili i leoleo mo se fesoasoani pe a e manaʻomia.
  • Mo nisi fa'amatalaga va'ai: 112.is

Saogalemu afi

  • O le asu ( reykskynjarar ) e taugofie ma e mafai ona latou faʻasaoina lau E tatau ona i ai ni faʻamalama asu i totonu o fale uma.
  • I luga o mea e iloa ai le asu o loʻo i ai se moli laʻititi e emo E tatau ona fai: o lenei mea e faʻaalia ai o loʻo i ai le malosi o le maa ma o loʻo galue lelei le masini.
  • A uma le paoa o le maa i totonu o le masini e iloa ai le asu, o le a amata ona 'kigi' le masini (leo leotele, pupuu i nai minute uma). O lona uiga e tatau ona e sui le maa ma toe setiina.
  • E mafai ona e fa'atau fa'atau asu ma ma'a e o'o i le 10
  • E mafai ona e fa'atau fa'atau asu i faleoloa eletise, faleoloa meafaigaluega, Öryggismiðstöðin, Securitas ma luga ole laiga.
  • Aua le fa'aogaina le vai e tape ai le afi ile ogaumu eletise. E tatau ona e faʻaogaina se palanikeke afi ma faʻasalalau i luga o le E sili ona tuʻu se palanikeke afi i luga o le puipui i lau umukuka, ae aua le latalata tele i le ogaumu.

Saogalemu o feoaiga

  • E tusa ai ma le tulafono, e tatau i tagata uma e malaga i se taavale pasese ona fai se fusipaʻu poʻo isi mea saogalemu.
  • Tamaiti i lalo ifo o le 36 kilokalama (pe itiiti ifo i le 135 cm le maualuga) e tatau ona faʻaogaina mea faʻapitoa mo le saogalemu o taavale ma nofo i luga o se nofoa taʻavale poʻo luga o se taʻavale taavale e iai le tua, ma faʻamau le fusipaʻu saogalemu. Ia mautinoa e te fa'aogaina meafaigaluega saogalemu e fetaui ma le lapo'a ma le mamafa o le tamaititi, ma o nofoa mo pepe (i lalo ifo o le 1 tausaga) e fa'asaga sa'o.
  • Tamaiti i lalo ole 150 cm le maualuga e le mafai ona nofo i le nofoa pito i luma fa'asaga i se taga ea ua fa'agaoioia.
  • O tamaiti i lalo ifo o le 16 tausaga e tatau ona faʻaoga pulou saogalemu pe a tietie E tatau ona saʻo le lapopoa ma fetuutuunai lelei.
  • E fautuaina foi e faaaoga e tagata matutua le saogalemu Latou te tuuina atu le puipuiga taua, ma e taua le faia e tagata matutua ia latou fanau se faataitaiga lelei.
  • E tatau i tagata ti'eti'e uila ona fa'aoga moli ma pa'u pa'u i le taumalulu.
  • E tatau i tagata e ona ta'avale ona fa'aaoga pa'u tausaga uma pe sui i pa'u taumalulu mo ta'avale taumalulu.

taumalulu Icelandic

  • O Iceland e taoto i le itu i matu E maua ai e ia afiafi o le taumafanafana susulu ae umi taimi o le pogisa i le taumalulu. I le solstice o le taumalulu i le aso 21 o Tesema e na o ni nai itula e i ai le la i luga a'e o le tafailagi.
  • I masina pogisa o le taumalulu e taua tele le faʻaofuina o mea faʻata ( endurskinsmerki ) i ou lavalava pe a e savali (e faʻatatau i tamaiti). E mafai fo'i ona e fa'atau ni moli laiti mo tamaiti e fa'ae'e i a latou ato a'oga ina ia iloa atu pe a savavali mai pe toe fo'i mai i le a'oga.
  • O le tau i Iceland e vave ona suia; taumalulu e E taua le laei lelei mo le faʻaaluina o taimi i fafo ma saunia mo matagi malulu ma timuga poʻo le kiona.
  • O se pulou fulufulu, mittens (totini lima lalaga), o se ofu mafanafana, o se peleue pito i fafo e le matagi ma se pulou, seevae mafanafana ma alofilima mafiafia, ma o nisi taimi o le aisa ( mannbroddar, spikes e pipii i lalo o seevae) - o mea ia e te manaʻomia. e feagai ma Icelandic winter weather, faatasi ai ma le matagi, timu, kiona ma le aisa.
  • I aso susulu ma toafilemu i le taumalulu ma le tautotogo, e masani ona foliga manaia le tau i fafo, ae a e alu i fafo e te iloa e matua O nisi taimi e taʻua o le gluggaveður ('window weather') ma e taua le aua neʻi faʻasesēina i foliga vaaia. Ia mautinoa o oe ma lau fanau e matua'i lelei lava ou lavalava a'o le'i o.

Vitamini D

  • Ona o le itiiti o le la o aso e mafai ona tatou faʻamoemoeina i Iceland, ua fautuaina ai e le Directorate of Public Health tagata uma ina ia ave vitamini D supplements, a le o le laulau poʻo le inuina o le suauu ate-cod ( lýsi ). NB o le omega 3 ma le suau'u ate shark e le masani ona iai le vaitamini D se'i vagana ua ta'ua patino e le gaosi oloa i le fa'amatalaga o oloa.
  • Fautuaina le taumafaina o le lisi i aso taitasi e faapea: Pepe i luga atu o le 6 masina le matutua: 1 sipuni lauti, tamaiti e 6 tausaga ma matutua atu: 1 sipuni laulau.
  • Fautuaina le taumafaina o Vitamini D i aso uma e faapea: 0 i le 9 tausaga: 10 μg (400 AE) i le aso, 10 i le 70 tausaga: 15 μg (600 AE) i le aso ma 71 tausaga ma luga atu: 20 μg (800 AE) i le aso.

Lapataiga o le tau (lapataiga)

  • I luga o lana upega tafaʻilagi, https://www.vedur.is/ le Icelandic Meterological Office ( Veðurstofa Íslands ) o loʻo faʻasalalau faʻamatalaga ma lapataiga e uiga i le tau, mafuie, mauga mu ma avalanches. E mafai fo'i ona e va'ai i ai pe a fa'amoemoe e susulu atu le Malamalama i Matu ( aurora borealis ).
  • O le National Roads Administration ( Vegagerðin ) na faʻasalalau faʻamatalaga e uiga i le tulaga o auala i Iceland atoa. E mafai ona e sii maia se app mai Vegagerðin, tatala le upegatafa'ilagi http://www.vegagerdin.is/ po'o le telefoni 1777 mo fa'amatalaga lata mai a'o le'i alu i se malaga i se isi vaega o le atunu'u.
  • E tatau i matua o fanau i aoga faataitai (kindergarten) ma aoga laiti (e oo i le 16 tausaga) e tatau ona siaki ma le faaeteete lapataiga o le tau ma mulimuli i savali mai le Pe a tuuina atu e le Met Office se Lapataiga Samasama, e tatau ona e filifili pe tatau ona e o faatasi (o ma) lau fanau i po'o mai le a'oga po'o gaoioiga pe a uma le a'oga. Faamolemole ia manatua o gaoioiga pe a uma le aoga e ono faalēaogā pe muta vave ona o le tau. O le Lapataiga Mumu o lona uiga e le tatau ona fealua'i se tasi se'i vagana ua matua mana'omia; ua tapunia aoga masani, ae o aoga faataitai ma aoga laiti e tumau pea le avanoa ma le maualalo o le aufaigaluega ina ia mafai e tagata o loʻo aʻafia i galuega taua (auaunaga faʻafuaseʻi, leoleo, tineimu ma 'au suʻesuʻe-ma-laveaʻi) mafai ona tuʻu tamaiti i la latou tausiga ma alu e faigaluega.

Mafuie ma mauga mu

  • O Iceland e taoto i luga o le tuaoi i le va o papatusi tectonic ma i luga aʻe o se 'vevela.' O le i'uga, o mafui'e (tetee) ma mauga mu e fai si taatele.
  • O le tele o lulu o le eleele e iloa i aso uma i le tele o vaega o Iceland, ae o le tele e laiti tele e le iloa e tagata. O fale i Iceland ua mamanuina ma fausia e tetee atu ai i le luluina o le eleele, ma o le tele o mafui'e tetele e tutupu mamao mai nofoaga autu o le faitau aofaʻi, o lea e seasea lava ona iʻu ai i faʻaleagaina poʻo manuʻa.
  • E 44 le mauga mu i Iceland talu mai le taimi O le sili ona ta'uta'ua o lo'o manatua pea e le to'atele o tagata ia na i Eyjafjallajökull i le 2010 ma i motu o Vestmannaeyjar i le 1973.
  • O loʻo faʻasalalau e le Met Office se faʻafanua o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le tulaga o loʻo i ai nei o mauga mu i Iceland: http://www.vedur.is/skjalftar-og-eldgos/eldgos/ , lea e faʻafouina mai lea aso i lea aso. O afu e mafai ona maua ai le tafe o le lava, pumice ma lefulefu-pa'ū faʻatasi ma vailaʻau oona i totonu o le efuefu, kasa oona, uila, lologa o le aisa (pe a iai le mauga mu i lalo o le aisa) ma galu o le tai (tsunamis). E le masani ona afaina pe fa'aleagaina mea totino ona o le pa.
  • Pe a tutupu mai ni pa, atonu e tatau ona aveese tagata mai nofoaga lamatia ma tatala pea auala. E mana'omia ai se tali vave a le pulega o le puipuiga lautele. I se tulaga faapena, e tatau ona e galue ma le fa'amaoni ma usita'i i fa'atonuga mai le pulega o le puipuiga lautele.

sauaga i totonu o aiga

O sauaga e le tusa ai ma le tulafono i Iceland, i totonu o le fale ma fafo. O sauaga uma i totonu o aiga e iai tamaiti e taua foi o sauaga faasaga i fanau.

Mo fautuaga i mataupu o sauaga i totonu o aiga, e mafai ona e fa'afeso'ota'i:

Afai ua e mauaina le puipuiga faavaomalo e ala i le toe faatasia o aiga, ae tete'a lau tane/to'alua ona o faiga sauā, e mafai e le Directorate of Immigration ( Útlendingastofnun , UTL) ona fesoasoani ia te oe e fai se talosaga fou mo se pemita nofomau.

Saua i fanau

O tagata uma i Iceland e iai le matafaioi a le tulafono e logoina le pulega o le puipuiga o tamaiti pe a iai ni mafuaaga latou te talitonu ai:

  • O loʻo ola tamaiti i tulaga le lelei mo lo latou tuputupu aʻe ma atinaʻe.
  • Ia aafia fanau i sauaga po o isi faiga leaga.
  • O le soifua maloloina ma le atinaʻeina o tamaiti ua matua lamatia.

E iai foi le tiute o tagata uma, e tusa ai ma le tulafono, e taʻu atu i pulega o le puipuiga o tamaiti pe a iai se mafuaaga e masalomia ai o le ola o se pepe e leʻi fanau mai o loʻo lamatia, faʻataʻitaʻiga pe afai o le tina o loʻo inu ava malosi poʻo le tagofia o fualaau faasaina pe o loʻo mafatia o ia i faiga sauā.

O loʻo i ai se lisi o komiti o le soifua manuia o tamaiti i luga o le itulau autu o le Child Protection Agency ( Barnaverndarstofa ): http://www.bvs.is/almenningur/barnaverndarnefndir/ .

E mafai fo'i ona e fa'afeso'ota'i se tagata faigaluega fa'aagafesootai i le nofoaga tutotonu o Auaunaga Lautele (F élagsþjónusta) . I fa'alavelave fa'afuase'i, vala'au le Laina Fa'alavelave ( Neyðarlínan ), 112 .

Talia mo Faalavelave Tutupu Faafuasei mo Tagata ua afaina i sauaga tau feusuaiga ( Neyðarmóttaka fyrir þolendur kynferðisofbeldis )

  • Neyðarmóttaka fyrir þolendur kynferðisofbeldis O le Vaega mo Faalavelave Tutupu Faafuasei mo Tagata Puapuagatia o Sauaga Faafeusuaiga e tatala i tagata uma, e aunoa ma se faasinomaga mai se fomai.
  • Afai e te mana'o e te alu i le vaega e talileleia ai, e sili le telefoni muamua. O le iunite o loʻo i le falemaʻi Landspítalinn i Fossvogur (off Bústaðarvegur). Telefoni 543-2000 ma fesili mo le Neyðarmóttaka (Iunite o Sauaga Fa'afeusuaiga).
  • Foma'i (e aofia ai le gynaecological) su'ega ma togafitiga.
  • Su'ega fa'afoma'i; o lo'o fa'asaoina fa'amaoniga mo se fa'atulafonoina (moliaga).
  • Au'aunaga e leai se totogi.
  • Fa'alilolilo: O lou igoa, ma so'o se fa'amatalaga e te tu'uina atu, o le a le fa'asalalauina i so'o se tulaga.
  • E taua le sau i le iunite i se taimi vave pe a uma le mea na tupu (toso teine poʻo isi osofaʻiga). Aua ne'i ta'ele a'o le'i su'esu'eina ma aua ne'i tia'i, pe fufulu, lavalava po'o so'o se fa'amaoniga i le nofoaga o le solitulafono.

O le Sulufa'iga a Tamaitai ( Kvennaathvarfið )

Kvennaathvarfið o se sulufaiga (se nofoaga saogalemu) mo tamaitai. O loʻo i ai fale i Reykjavík ma Akureyri.

  • Mo fafine ma a latou fanau pe a le toe saogalemu mo i latou e nonofo i le fale ona o sauaga, e masani lava i le vaega a le tane/tama po'o se isi tagata o le aiga.
  • Kvennaathvarfið e mo tamaitai foi ua toso teine pe na fefaatauai (faamalosi e malaga i Iceland ma auai i galuega tau feusuaiga) po o le faʻaleagaina o feusuaiga.
  • https://www.kvennaathvarf.is/

Telefoni tali fa'alavelave

E mafai ona fa'afeso'ota'i Kvennaathvarfið mo se fesoasoani ma/po'o fautuaga ile 561 1205 (Reykjavík) po'o le 561 1206 (Akureyri) i tagata ua afaina i sauaga/fa'atauvalea/faiga faamalosi ma tagata e fai mo latou. O lenei auaunaga e tatala 24 itula i le aso.

Nofo i le sulufaiga

Pe a lē mafai, pe mataʻutia, ona nonofo pea i o latou fale ona o sauāga faaletino po o sauāga faalemafaufau ma sauāga, e mafai e fafine ma a latou fanau ona nonofo e aunoa ma se totogi, i Kvennaathvarfið .

Fa'atalanoaga ma fautuaga

O tama'ita'i ma isi e fai ma sui e mafai ona o mai i le sulufa'iga mo le fesoasoani fua, fautuaga ma fa'amatalaga e aunoa ma le o mai e nonofo ai. E mafai ona e tusi se taimi (fonotaga; faatalanoaga) ile telefoni ile 561 1205.

Bjarkarhlíð

O le Bjarkarhlíð o se nofoaga tutotonu mo i latou ua afaina i sauaga. O loʻo i luga o Bústaðarvegur i Reykjavík.

  • Fautuaga (fautuaga), lagolago ma fa'amatalaga mo tagata ua afaina i sauaga.
  • Au'aunaga tu'ufa'atasi, nofoaga uma i le tasi.
  • Faatalanoaga taitoatasi.
  • Fautuaga faaletulafono.
  • Fautuaga lautele.
  • Fesoasoani (fesoasoani) mo tagata ua afaina i fefaʻatauaiga o tagata.
  • O auaunaga uma ile Bjarkarhlíð e leai se totogi.

Ole numera ole telefoni ole Bjarkarhlíð o le 553-3000.

E tatala 9-17 Aso Gafua-Aso Faraile.

E mafai ona e tusi se avanoa ile http://bjarkarhlid.is

E mafai foi ona e lafo se imeli i bjarkarhlid@bjarkarhlid.is

Fale – Totogi se fale mautotogi

Su'e se mea e nofo ai

  • A mae'a ona tu'uina atu ia te oe le tulaga sulufa'i i Iceland e mafai ona e nofo i le nofoaga (nofoaga) mo tagata o lo'o talosaga mo puipuiga fa'ava-o-malo mo na o le lua vaiaso e sili atu. O le mea lea e taua ai le suʻeina o se mea e nofo ai.
  • E mafai ona e maua mea e nofo ai (fale, fale mautotogi) e mautotogi ai i luga o upegatafa'ilagi nei: http://leigulistinn.is/

https://www.al.is/

https://www.leiga.is

http://fasteignir.visir.is/#rent

https://www.mbl.is/fasteignir/leiga/

https://www.heimavellir.is/

https://bland.is/solutorg/fasteignir/herbergi-ibudir-husnaedi-til-leigu/?categoryId=59&sub=1

https://leiguskjol.is/leiguvefur/ibudir/leit/

Facebook: Su'e le “leiga” (totogi)

 

Lisi (maliega lisi, konekarate lisi, húsaleigusamningur )

  • O se lisi e maua ai e oe, i le avea ai ma le tagata mautotogi, mautinoa
  • O le lisi o lo'o resitalaina i le Ofisa o Komesina o Itumalo ( sýslumaður ). E mafai ona e mauaina le Ofisa Komesina o Itumalo i lou eria iinei: https://www.syslumenn.is/
  • E tatau ona e fa'aalia se lisi e mafai ai ona e talosaga mo se nonogatupe mo le teuina e fa'amaonia ai le totogiina o le lisi, penefiti o le rent (tupe e te toe maua mai le lafoga e te totogiina) ma fesoasoani fa'apitoa e totogi ai tau o lou fale.
  • E tatau ona e totogia se tupe teu i lou tagata e ona le fale e fa'amautinoa ai o le a e totogia lou fale mautotogi ma totogi ai mea e ono faaleagaina. E mafai ona e talosaga i le au'aunaga fa'aagafesootai mo se nonogatupe e totogi ai lenei mea, po'o se isi mea e ala i le https://leiguvernd.is poʻo le https://leiguskjol.is .
  • Manatua: e taua le tausia lelei o le fale mautotogi, mulimuli i tulafono ma totogi lou lisi i le taumatau Afai e te faia lenei mea, o le ae maua se faʻamatalaga lelei mai le pule o le fale, lea o le a fesoasoani pe a e mautotogi se isi fale mautotogi.

Vaitaimi fa'asilasilaga mo le fa'amutaina o se lisi

  • O le vaitaimi fa'asilasilaga mo se lisi mo se vaitaimi e le fa'amauina e:
    • 3 masina – mo le tagata e ona le fale ma le tagata mautotogi – mo le lisi o se potu.
    • 6 masina mo le lisi o se fale mautotogi (flat), ae 3 masina pe afai e te (le tagata mautotogi) e leʻi tuʻuina atu faʻamatalaga saʻo pe le ausia tulaga o loʻo taʻua i le lisi.
  • Afai o le lisi e mo se vaitaimi ma'oti, ona fa'amutaina lea (e o'o i le fa'ai'uga) i le aso na malilie i ai, ma e le tatau ia oe po'o le pule o le fale ona tu'uina atu se fa'asilasilaga i luma Afai o oe, o le tagata mautotogi, e le'i tu'uina atu uma fa'amatalaga talafeagai, po'o afai e te le ausia aiaiga o lo'o ta'ua i le lisi, e mafai e le pule o le fale ona fa'amuta (fa'amuta) se lisi mo se vaitaimi ma'oti ma le fa'aaliga e 3 masina.

Faamanuiaga fale

  • O penefiti fale ose totogi ta'i masina e fa'amoemoe e fesoasoani ai i tagata e maualalo tupe maua e totogi a latou
  • O penefiti fale e fa'alagolago i le aofa'i o le lisi e te totogia, le aofa'i o tagata i lou fale ma a latou tupe maua tu'ufa'atasi ma noataga a na tagata uma.
  • E tatau ona e lafo i totonu se lisi resitala.
  • E tatau ona e fesiita'i lou fale ( lögheimili ; le nofoaga o lo'o e lesitala ai e te nofo ai) i lou tuatusi fou ae e te le'i talosaga mo penefiti fale. https://www.skra.is/umsoknir/rafraen-skil/flutningstilkynning/
  • E te talosaga mo penefiti fale iinei: https://www.husbot.is
  • Mo nisi fa'amatalaga, va'ai: https://hms.is/husnaedisbaetur/housing-benefit/

Fesoasoani fa'aagafesootai ile fale

E mafai e se tagata faigaluega lautele ona fesoasoani ia te oe e talosaga mo se fesoasoani tau tupe i le tau o le mautotogi ma le saunia o se nofoaga e te nofo ai. fesoasoani.

  • O faaunegatupe e tu'uina atu ina ia mafai ai ona e totogiina le tupe teu ile fale mautotogi e masani ona tutusa ma le 2-3 masina o le lisi.
  • Fa'ameafale: E fesoasoani lea ia te oe e fa'atau meaafale mana'omia (moega; laulau; nofoa) ma mea faigaluega (se pusaaisa, ogaumu, masini tamea, fa'asala, ulo, ). O aofaiga o:
    • E oʻo i le ISK 100,000 (maualuga) mo meafale masani.
    • E oʻo atu i le ISK 100,000 (maualuga) mo meafaigaluega manaʻomia (mea faʻaeletise).
    • ISK 50,000 fesoasoani faaopoopo mo tamaiti taitasi.
  • Fesoasoani fa'apitoa mo fale: Totogi ta'i masina i luga ole fale O lenei fesoasoani fa'apitoa e ese'ese mai lea nu'u ma le isi.

Tupe teu i fale mautotogi

  • E masani ona totogi e le tagata mautotogi se tupe teu (surety) e tutusa ma le 2 po o le 3 masina o le lisi e fai ma fa'amaoniga i le amataga o le vaitaimi o le lisi. E mafai ona e talosaga mo se nonogatupe e totogi ai lenei mea; e mafai e se tagata faigaluega lautele ona fesoasoani ia te oe i le talosaga. E tatau ona e toe totogiina se vaega o lenei nonogatupe i masina taitasi.
  • O le tupe teu o le a toe totogiina i lau faletupe pe a e alu ese.
  • A e alu ese, e taua le toe faafoi atu o le fale mautotogi i se tulaga lelei, faatasi ai ma mea uma e pei ona i ai i le taimi na e siitia ai ina ia toe faafoi atoatoa atu lau tupe teu ia te oe.
  • O le tausiga masani (fa'alelei laiti) o lau matafaioi; afai e iai ni fa'afitauli e tula'i mai (fa'ata'ita'iga ole liki ile taualuga) e tatau ona e ta'u vave ile pule ile fale (tagata e ona).
  • O oe, le tagata mautotogi, o le a nafa ma soʻo se faʻaleagaina e te faʻatupuina i le O le tau o le toe faʻaleleia o soʻo se mea leaga e te faʻatupuina, mo se faʻataʻitaʻiga i fola, puipui, mea faʻapipiʻi, ma isi, o le a toesea mai lau tupe teu. Afai e sili atu le tau nai lo lau tupe teu, atonu e tatau ona e totogia sili atu.
  • Afai e te manaʻo e faʻapipiʻi soʻo se mea i luga o le puipui, poʻo le fola poʻo le taualuga, vili pu poʻo vali, e tatau ona e fesili muamua ile pule ile fale mo se faʻatagaga.
  • O le taimi muamua e te alu ai i totonu o le fale mautotogi, o se manatu lelei le puʻeina o ata o soʻo se mea e le masani ai e te matauina ma auina atu kopi i le pule ile imeli e faʻaalia ai le tulaga o le fale ina ua tuʻuina atu ia E le mafai ona e. e nafa ma so'o se fa'aleagaina ua uma ona i ai ae e te le'i alu i totonu.

Fa'aleagaina masani o fale mautotogi (fale mautotogi, fale mautotogi)

Manatua tulafono nei e aloese ai mai le faaleagaina o fale:

  • O le susu (susū) e masani lava o se faʻafitauli i Iceland. E taugofie le vai vevela ma e masani ona faʻaaoga e tagata: ile taele, ile taele, fufulu ipu ma le fufulu Ia mautinoa e faʻaitiitia le susu ile fale (vai ile ea) e ala i le tatalaina o faamalama ma faʻamalo uma potu mo le 10-15 minute a ni nai taimi i aso uma, ma solo so'o se vai e maua i luga o fa'amalama.
  • Aua ne'i sasaa sa'o le vai i luga o le fola pe a e fufulu: fa'aoga se ie ma oomi le vai fa'aopoopo mai ai a'o le'i solo le fola.
  • O le tu masani i Iceland e le ofuina ni seevae Afai e te savali i totonu o le fale i ou seevae, o le susu ma le palapala e aumai i totonu, e faʻaleagaina ai le fola.
  • Fa'aaoga i taimi uma se laupapa tipi (faia i laupapa po'o palasitika) mo le tipiina ma le tipi Aua le tipi sa'o i luga o laulau ma laulau faigaluega.

Vaega masani ( sameignir - vaega o le fale e te faʻasoa ma isi)

  • I le tele o fale e nonofo ai tagata e to'atele (poloka o fale mautotogi, fale mautotogi) o lo'o iai se fa'apotopotoga a tagata nofomau ( húsfélag ). E faia e le húsfélag fonotaga e talanoaina ai faafitauli, malilie i tulafono mo le fale ma filifili pe fia le aofaʻi e totogi e tagata i masina taʻitasi i se tupe faʻasoa ( hússjóður ).
  • O nisi taimi e totogi ai e le húsfélag se kamupani fa'amamā e fa'amamā vaega o le fale e fa'aaoga e tagata uma ae leai se tasi e umiaina (o le faitoto'a ulufale, o le fa'asitepu, le potu fai tagamea, ala savali, ); o nisi taimi e fa'asoa ai e tagata e ona po'o tagata o lo'o nofoia lenei galuega ma feauaua'i e fai le fa'amamāina.
  • E mafai ona teu uila uila, nofoa tulei, taavale toso ma i nisi taimi o faasee kiona i le hjólageymsla ('faleteuoloa uila'). E le tatau ona e teuina isi mea i nei nofoaga fefaʻasoaaʻi; e masani ona iai le faleteuoloa ta'itasi ( geymsla ) mo le teuina o au mea.
  • E tatau ona e su'eina le faiga mo le fa'aogaina o le tagamea (potu mo le fufuluina o lavalava), masini fufulu ma fa'agogo ma laina fa'amago lavalava.
  • Tausi le potu lapisi mama ma fa'amama ma ia mautinoa e te fa'avasega mea mo le toe fa'aaogaina ( endurvinnsla ) ma tu'u i totonu o talone sa'o (mo pepa ma palasitika, fagu, ma isi); o lo'o iai fa'ailoga i le pito i luga o lo'o fa'aalia ai le mea e fa'atatau i talone ta'itasi. 'Aua ne'i tu'u pepa iila ma pepa i lapisi masani. O maa, mea mata'utia ( spilliefni : acids, oil, paint, etc.) ma lapisi e le tatau ona alu i totonu o lapisi masani e tatau ona ave i koneteina aoina poʻo kamupani toe faʻaaogaina (Endurvinnslan, Sorpa).
  • E tatau ona i ai le filemu ma le filemu i le po, i le va o le 10 m. (22.00) ma le 7 i le taeao (07.00): aua le faia ni musika leotele pe pisa e faʻalavelave ai isi tagata.

Le resitalaina i faiga taua

Numera ID ( Kennitala; kt )

  • E mafai e se tagata faigaluega lautele poʻo lau tagata faʻafesoʻotaʻi i le Directorate of Immigration ( Útlendingastofnun, UTL) ona siaki e vaʻai pe o afea lau numera ID ( kennitala ) ua sauni ma faʻagaoioia.
  • A sauni lau ID, e mafai e le Social Services ( félagsþjónustan ) ona fesoasoani ia te oe e talosaga mo fesoasoani tau tupe.
  • Tusi se feiloaiga (feiloaiga) ma se tagata faigaluega lautele ma talosaga mo fesoasoani uma (tupe ma fesoasoani) e iai lau aia tatau.
  • O le a auina atu e le directorate (UTL) se fe'au sms e ta'u atu ia te oe le taimi e mafai ai ona e alu e piki lau pepa pemita nofomau ( dvalarleyfiskort ) i Dalvegur 18, 201 Kópavogur.

Faletupe

  • E tatau ona e tatalaina se faletupe ( bankareikningur ) i le taimi lava e maua ai lou pemita nofomau
  • O taitoalua (tagata faaipoipo, tane ma ava, po o isi paaga) e tatau ona tatala se teugatupe eseese i le faletupe.
  • O lou totogi (totogi), fesoasoani tau tupe (foa'i tupe; fjárhagsaðstoð ) ma totogi mai pulega o le a totogi pea i teugatupe i faletupe.
  • E mafai ona e filifilia le faletupe e te manaʻo e fai ai lau teugatupe. Ave lau pepa pemita nofomau ( dvalarleyfiskort ) ma lau tusifolau po'o pepa malaga pe a iai.
  • O se manatu lelei le telefoni muamua i le faletupe ma fesili pe mana'omia ona fai sau taimi (tusi se taimi e feiloa'i ai ma se tasi i le faletupe).
  • E tatau ona e alu i le Social Services ( félagsþjónustan ) ma tuʻuina atu faʻamatalaga o lau numera o le faletupe ina ia mafai ona tuʻuina i lau talosaga mo fesoasoani tau tupe.

Teuga tupe i luga ole laiga ( heimabanki, netbanki ; faletupe ile fale; teugatupe faaeletoroni)

  • E tatau ona e talosaga mo se fale teutupe i luga ole laiga ( heimabanki , netbanki ) ina ia mafai ona e vaʻaia mea o loʻo i totonu o lau teugatupe ma totogi au pili (invoices; reikningar ).
  • E mafai ona e fesili i le aufaigaluega i le faletupe e fesoasoani ia te oe e sii maia le polokalame i luga ole laiga ( netbankaappið) i lau telefoni.
  • Tauloto lau PIN (o le numera o le P ersonal Identity N e te fa'aogaina e fai ai totogi mai lau teuga tupe). Aua e te amoina, tusi i lalo i se auala e mafai ona malamalama ai se isi tagata ma faaaoga pe a latou mauaina Aua le ta'u atu i isi tagata lau PIN (e oo lava i leoleo po o le aufaigaluega a le faletupe, po o tagata e te le iloa).
  • NB: o nisi o mea e totogi i lau netbanki o loʻo faʻailogaina e filifili ( valgreiðslur ). O nei mea e masani lava mai fa'ameaalofa o lo'o talosaga mai E te saoloto e filifili pe e te totogiina pe leai. E mafai ona e tapeina ( eyða ) pe afai e te filifili e le totogia.
  • Ole tele ole pili ole totogi ( valgreiðslur ) e sau i lau netbanki, ae e mafai foi ona sau i totonu ole O lea e taua ai le iloa poo le a le pili ae e te lei filifili e totogi.

Fa'ailoga faaeletonika (Rafræn skilríki)

  • Ole auala lea e fa'amaonia ai lou faasinomaga (o ai oe) pe a e fa'aogaina feso'ota'iga fa'aeletoroni (website i luga ole initaneti). O le fa'aaogaina o fa'amatalaga fa'aeletoroni ( rafræn skilríki ) e pei lava o le fa'aaliina o se pepa ID. E mafai ona e fa'aogaina e saini ai pepa i luga ole laiga ma a e faia, o le a tutusa lona uiga e pei o lou saini i luga o pepa i lou lava lima.
  • E te manaʻomia le faʻaaogaina o le rafræn skilríki e faʻailoa ai oe pe a e tatalaina, ma o nisi taimi e saini ai, itulau uepi ma pepa i luga ole laiga o loʻo faʻaogaina e le tele o faʻalapotopotoga a le malo, nuʻu (pule o le lotoifale) ma faletupe.
  • E tatau ona i ai i tagata uma le tomai faapitoa. O taitoalua (tane ma ava) po o tagata o isi paaga faaleaiga, e tatau ona tofu i latou ma a latou lava paaga.
  • E mafai ona e talosaga mo rafræn skilríki i so'o se faletupe, po'o Auðkenni ( https://www.audkenni.is/ )
  • A e talosaga mo le rafræn skilríki e tatau ona iai sau telefoni (telefoni feaveaʻi) ma se numera Icelandic ma se laisene avetaʻavale aoga poʻo pepa malaga na tuʻuina atu e le Matagaluega o Femalagaaʻiga (UTL) e talia e avea ma pepa ID nai lo se laisene avetaʻavale poʻo se tusifolau .
  • Fa'amatalaga atili: https://www.skilriki.is/ ma https://www.audkenni.is/

Pepa malaga a tagata sulufai

  • Afai, i le avea ai ma se tagata sulufaʻi, e le mafai ona e faʻaalia se tusifolau mai lou atunuu, e tatau ona e talosaga mo pepa malaga. O nei mea o le a talia e avea ma pepa ID i le auala lava e tasi e pei o se laisene avetaʻavale poʻo se tusifolau.
  • E mafai ona e talosaga mo pepa malaga i le Directorate of Immigration ( Útlendingastofnun, UTL). O latou tau ISK 5,600.
  • E mafai ona e pikiina se pepa talosaga mai le ofisa UTL i Bæjarhraun E tatala Aso Lua i Aso Tofi mai le 10.00 i le 12.00. Afai o lo'o e nofo i fafo atu o le taulaga tele (laumua), e mafai ona e su'e se pepa mai le Ofisa o le Komesina o le Itumalo ( sýslumaður ) ma tu'u atu i ai.
  • E le fesoasoani le aufaigaluega ile UTL e faatumu lau pepa talosaga.
  • E tatau ona e tu'uina atu lau pepa talosaga i le ofisa UTL i Dalvegur 18, 201 Kópavogur, ma totogi le pili iina, po'o le ofisa o Bæjarhraun, fa'aali se lisiti mo le totogiina.
  • A talia lau talosaga, o le a e maua se fe'au e vala'au mai e pu'e lou ata.
  • A mae'a ona pu'eina lou ata, e toe 7-10 aso a'o le'i tu'uina atu lau pepa malaga.
  • O lo'o fa'agasolo galuega ile UTL ile faiga faigofie mo le tu'uina atu o femalagaiga

Tusifolau mo tagata mai fafo

  • Afai na tu'uina atu ia te oe se puipuiga i luga o fa'avae alofa, e mafai ona e mauaina se tusifolau o se tagata mai fafo nai lo pepa malaga le tumau.
  • O le eseesega, o pepa malaga, e mafai ona e malaga i atunuu uma sei vagana ai lou atunuu; fa'atasi ai ma se tusifolau a se tagata mai fafo e mafai ona e malaga i atunu'u uma e aofia ai lou atunu'u.
  • Ole faiga ole talosaga e tutusa ma pepa malaga.

Inisiua Soifua Maloloina a Icelandic (SÍ; Sjúkratryggingar Íslands)

  • Afai faatoa tu'uina atu ia te oe le tulaga o se tagata sulufa'i, po'o se puipuiga i luga o tulaga alofa, o le tulafono e mana'omia ai le 6 masina e nofo ai i Iceland a'o le'i agavaa mo inisiua soifua maloloina e le fa'aaogaina; i se isi faaupuga, o le ae maua inisiua soifua maloloina vave.
  • E tutusa aia tatau a tagata sulufai ma SÍ ma isi tagata uma i Iceland.
  • E totogi e SÍ se vaega o le tau o togafitiga fa'afoma'i ma vaila'au talavai e fetaui ma mea e mana'omia.
  • UTL e lafo atu fa'amatalaga ile SÍ ina ia lesitala tagata sulufa'i ile faiga inisiua soifua maloloina.

Lisi siaki eseese

SILISILI: Laasaga muamua ina ua uma ona tuuina atu i ai le tulaga o tagata sulufai

_ Tu'u lou igoa i luga o lau pusa meli ina ia mautinoa o le mauaina o meli, e aofia ai tusi taua mai le Directorate of Immigration (Útlendingastofnun, ÚTL).

_ Maua se ata mo lau pepa pemita nofomau ( dvalarleyfiskort )

    • O ata e pu'eina i le ofisa o le ÚTL po'o, i fafo atu o le taulaga tele, i le ofisa o le Komesina o le Itumalo i le lotoifale ( sýslumaður ).
    • O le a lafo atu e ÚTL se fe'au (SMS) pe a sauni lau pepa pemita nofomau ma e mafai ona e pikiina.

_ Tatala se teugatupe i le faletupe i le taimi lava e maua ai lau pepa pemita nofomau.

_ Talosaga mo fa'amatalaga fa'aeletonika ( rafræn skilríki ). https://www.skilriki.is/ ma https://www.audkenni.is/

_ Talosaga mo fesoasoani tau tupe faavae ( grunnfjárhagsaðstoð ) mai Auaunaga Lautele ( félagsþjónustan ).

_ Talosaga mo pepa malaga a tagata sulufai

    • Afai e le mafai ona e faʻaalia se tusifolau mai lou atunuʻu, e tatau ona e talosaga mo pepa malaga. E mafai ona fa'aogaina i le auala lava e tasi e pei o isi pepa ID patino e pei o se tusifolau e mana'omia ona e talosaga mo mea e pei o fa'amatalaga fa'aeletoroni ( rafræn skilríki ).

_ Tusi se feiloaiga ma se tagata faigaluega lautele

    • E mafai ona e talosaga mo se fesoasoani fa'apitoa (fesoasoani) i le su'eina o se mea e te nofo ai, fuafuaga mo lau fanau ma isi mea. Tusi se taimi (fonotaga) e talanoa ai i se tagata faigaluega lautele i le Social Service Center i lou eria.
    • E mafai ona e mauaina faʻamatalaga e uiga i pulega faʻalotoifale (municipalities) ma o latou ofisa iinei: https://www.samband.is/sveitarfelogin/

_ Tusi se feiloaiga ma se faufautua ile Directorate of Labor (Vinnumálastofnun,VMST)

    • Ina ia maua se fesoasoani i le sailia o galuega ma isi auala e toaga ai
    • Le resitalaina mo se vasega (lesona) i Icelandic ma aʻoaʻoina e uiga i le sosaiete Icelandic
    • Maua fautuaga e uiga i su'esu'ega (a'oa'o) fa'atasi ma

SILISILI: Su'e se nofoaga e nofo ai

A mae'a ona tu'uina atu ia te oe le tulaga sulufa'i e mafai ona e nofo i le nofoaga (nofoaga) mo tagata o lo'o talosaga mo puipuiga fa'ava-o-malo mo na'o le lua vaiaso e sili atu. O le mea lea e taua ai le suʻeina o se mea e nofo ai.

_ Talosaga mo penefiti fale

_ Talosaga i au'aunaga fa'aagafesootai ( félagsþjónusta ) mo fesoasoani ile lisi ma le fa'atauina o meaafale ma meafaigaluega

    • Nogatupe e totogi ai se tupe teu i fale mautotogi (leiguhúsnæði; fale mautotogi, mafolafola)
    • Fa'ameamea mo meaafale mana'omia ma meafale.
    • Fesoasoani fa'apitoa mo fale Totogi ta'i masina i luga ole penefiti fale, fa'amoemoe e fesoasoani ile mautotogi o se fale mautotogi.
    • O se fa'ameaalofa e totogi ai tupe fa'aalu o le masina muamua (ona o penefiti fale e toe totogi i tua - mulimuli ane).

O isi fesoasoani e mafai ona e talosaga i ai e ala i se tagata faigaluega lautele

_ Fesoasoani mo su'esu'ega mo tagata e le'i mae'a a'oga fa'amalosi po'o a'oga maualuluga.

_ Totogi vaega ole tau ole Su'esu'ega Fa'afoma'i Muamua ile falema'i i fafo ile matagaluega o fa'ama'i pipisi o falema'i.

_ Fesoasoani mo togafitiga o nifo.

_ Fesoasoani faʻapitoa mai tagata faigaluega lautele, fomaʻi mafaufau poʻo fomaʻi mafaufau.

NB o talosaga uma e fa'amasinoina ta'ito'atasi ma e tatau ona e fa'amalieina tulaga uma ua fa'atulaga mo le mauaina o fesoasoani.

SILISILI: Mo lau fanau

_ Resitala i luga ole laiga i luga ole laiga a lou nu'u

    • E tatau ona e lesitala i luga ole laiga i luga ole laiga a lou itumalo (pule i le lotoifale), f poʻo se faʻataʻitaʻiga: Rafræn Reykjavík, Mitt Reykjanes, ma Mínar síður i luga o le upega tafaʻilagi a Hafnarfjörður e mafai ai ona lesitala lau fanau mo le aʻoga, taumafataga a le aʻoga, pe a uma le aʻoga. gaoioiga ma isi mea.

_ Su'ega faafoma'i muamua

    • E tatau ona fai lau siaki muamua ile falema'i ile matagaluega ole falema'i a'o le'i tu'uina atu sau pemita nofomau ma amata a'oga lau fanau.

_ Talosaga e ala ile social worker mo se fesoasoani mo lau fanau

    • O se fesoasoani, e tutusa ma le penefiti atoa mo tamaiti, e ave ai oe i le taimi e amata ai ona totogi atoa e le ofisa lafoga penefiti mo tamaiti.
    • Fesoasoani faʻapitoa mo tamaiti, e faʻaalu ai tau e pei o pili o le aʻoga, meaʻai a le aʻoga, gaoioiga pe a uma le aʻoga, tolauapiga o le taumafanafana poʻo gaoioiga paganoa.

_ Talosaga i le Social Insurance Administration (TR; Tryggingastofnun mo penisione a tamaiti ma alauni a matua