Otorite yo
Islann se yon repiblik konstitisyonèl ak yon sistèm ki gen plizyè pati. Li se pi ansyen demokrasi palmantè nan mond lan, ak Palman an, Alþingi , ki te etabli nan ane 930 la.
Prezidan Islann se chèf leta ak sèl reprezantan elektora a tout antye chwazi nan yon eleksyon dirèk.
Gouvènman an
Gouvènman nasyonal Islann responsab pou etabli lwa ak règleman epi bay sèvis gouvènman an ki gen rapò ak jistis, swen sante, enfrastrikti, travay, ak edikasyon nivo segondè ak inivèsite pou bay kèk egzanp.
Kowalisyon aktyèl la pou dirije Islann se twa pati politik, Pati Pwogresis la, Pati Endepandans lan, ak Pati Left Green. Yo genyen yon majorite 54% ant yo. Premye minis aktyèl la se Bjarni Benediktsson. Akò kowalisyon an ki esplike politik yo ak vizyon yo pou gouvènans la disponib nan lang angle.
Chèf leta a se Prezidan an . Pouvwa egzekitif se egzèse pa Gouvènman an. Pouvwa lejislatif se ni nan Palman an ni nan Prezidan an. Jidisyè a endepandan de egzekitif la ak lejislatif la.
Minisipalite yo
Gen de nivo gouvènman an Islann, gouvènman nasyonal la ak minisipalite yo. Chak katran, rezidan divès distri elektoral yo eli reprezantan yo nan gouvènman lokal la pou sipèvize aplikasyon sèvis yo ak demokrasi lokal la. Kò gouvènans minisipalite lokal yo se ofisyèl eli ki travay pi pre piblik la. Yo responsab sèvis lokal yo pou moun ki rete nan minisipalite yo.
Otorite lokal yo nan minisipalite yo etabli règleman pandan y ap bay sèvis pou sitwayen k ap viv la yo, tankou edikasyon preskolè ak primè, sèvis sosyal, sèvis pwoteksyon timoun, ak lòt sèvis ki gen rapò ak bezwen kominote a.
Minisipalite yo responsab aplikasyon politik nan sèvis lokal yo tankou enstitisyon edikasyonèl, transpò piblik, ak sèvis byennèt sosyal. Yo responsab tou pou enfrastrikti teknik nan chak minisipalite, tankou dlo potab, chofaj, ak tretman dechè. Finalman, yo responsab pou planifikasyon devlopman ak fè enspeksyon sante ak sekirite.
Apati 1ye janvye 2021, Islann divize an 69 minisipalite, chak ak pwòp gouvènman lokal li. Minisipalite yo gen dwa ak obligasyon anvè rezidan yo ak leta a. Yon moun konsidere kòm yon rezidan minisipalite kote domisil legal li anrejistre a.
Se poutèt sa, tout moun oblije enskri nan biwo minisipalite lokal ki konsène a lè yo demenaje nan yon nouvo zòn.
Selon Atik 3 nan Lwa Eleksyon an sou vòt ak dwa pou vote, etranje ki gen 18 an oswa plis gen dwa vote nan eleksyon gouvènman lokal yo apre yo fin gen twa zan legalman abite nan Islann. Sitwayen danwa, finlannè, nòvejyen ak syèd ki gen 18 an oswa plis gen dwa vote le pli vit ke yo anrejistre domisil legal yo nan Islann.
Asosyasyon Otorite Lokal Icelandic | Samband íslenskra sveitarfélaga
Prezidan an
Prezidan Islann se chèf leta ak sèl reprezantan elektora a tout antye chwazi nan yon eleksyon dirèk. Biwo Prezidan an te etabli nan Konstitisyon an nan Repiblik Islann ki te antre an vigè sou 17 jen an 1944.
Prezidan aktyèl la se Halla Tómasdóttir . Li te eli nan eleksyon ki te fèt 1ye jen 2024 . Li te kòmanse premye manda li sou 1ye Out 2024.
Prezidan an eli pa vòt popilè dirèk pou yon manda kat ane, san limit manda. Prezidan an abite nan Bessastaðir nan Garðabær nan rejyon kapital la.
Lyen itil
- Sit entènèt Palman an nan Islann
- Sit wèb Prezidans Icelandic la
- Konstitisyon Repiblik Islann
- Jwenn minisipalite w la
- Demokrasi - island.is
- Enstitisyon yo
- Anbasad yo
Islann se yon repiblik konstitisyonèl ak yon sistèm ki gen plizyè pati.