Informativne brošure za izbjeglice

Multikulturalni informacioni centar objavio je informativne brošure za izbjeglice o društvu i sistemima na Islandu o registraciji u važne sisteme, stanovanju, radu, djeci i mladima, zdravstvenoj zaštiti i zdravlju i sigurnosti.

Ove brošure su profesionalno prevedene na engleski, arapski, perzijski, španski, kurdski i ruski jezik i mogu se pronaći ovdje u PDF formatu.

Broj identifikacije (kennitala; kt.)

• Socijalni radnik ili vaša kontakt osoba u Direkciji za imigraciju (Útlendingastofnun, ÚTL) može provjeriti kada je vaš identifikacijski broj (kennitala) spreman i aktiviran.
• Kada vaša lična karta bude spremna, Služba za socijalnu zaštitu (félagsþjónustan) vam može pomoći da se prijavite za finansijsku pomoć.
• Zakažite termin kod socijalnog radnika i prijavite se za pomoć (socijalne beneficije) na koje imate pravo.
• Direktorat (ÚTL) će vam poslati SMS poruku s obavijesti o tome kada možete doći po svoju boravišnu dozvolu (dvalarleyfiskort) na adresi Dalvegur 18, 201 Kópavogur.

Bankovni račun

• Nakon što dobijete boravišnu dozvolu, morate otvoriti bankovni račun (bankareikningur).
• Supružnici (muž i žena ili drugi partneri) moraju otvoriti zaseban bankovni račun.
• Vaša plata, finansijska pomoć (novčane subvencije: fjárhagsaðstoð) i isplate od vlasti uvijek će biti uplaćivane na bankovne račune.
• Možete odabrati banku u kojoj želite imati račun. Ponesite svoju boravišnu dozvolu (dvalarleyfiskort) i pasoš ili putne dokumente, ako ih imate.
• Preporučljivo je da prethodno pozovete i saznate da li vam je potreban termin.
• Morate otići u socijalnu službu (félagsþjónustan) i dati podatke o broju vašeg bankovnog računa kako bi se on mogao uključiti u vaš zahtjev za finansijsku pomoć.

Online bankarstvo (heimabanki og netbanki: kućno bankarstvo i elektronsko bankarstvo)

• Morate se prijaviti za uslugu online bankarstva (heimabanki, netbanki) kako biste mogli vidjeti šta imate na računu i plaćati račune (fakture; reikningar).
• Možete zamoliti osoblje banke da vam pomogne preuzeti online aplikaciju (netbankaappið) na vaš pametni telefon.
• Zapamtite svoj PIN ( lični identifikacijski broj koji koristite za plaćanja sa svog bankovnog računa). Nemojte ga nositi sa sobom, zapisanog na način da ga neko drugi može razumjeti i koristiti ako ga pronađe. Nemojte drugim ljudima reći svoj PIN (čak ni policiji ili osoblju banke, ili ljudima koje ne poznajete).
• Napomena: Neke fakture koje treba platiti putem vašeg netbanki-ja su označene kao opcionalne (valgreiðslur). Obično dolaze od dobrotvornih organizacija koje traže doprinose. Slobodni ste da odlučite hoćete li ih platiti ili ne. Možete ih izbrisati (eyða) ako odlučite da ih ne platite.
• Većina opcionalnih faktura za plaćanje (valgreiðslur) stiže na vaš netbanki račun, ali mogu stići i poštom. Stoga je važno znati čemu služe fakture prije nego što odlučite da ih platite.

Rafræn skilríki (elektronska identifikacija)

• Ovo je način dokazivanja vašeg identiteta (ko ste) kada koristite elektronsku komunikaciju (web stranice na internetu). Korištenje elektronske identifikacije (rafræn skilríki) je baš kao i pokazivanje ličnog dokumenta. Možete ga koristiti za potpisivanje obrazaca online i kada to učinite, imat će isto značenje kao da ste se potpisali na papiru rukom.
• Morat ćete koristiti korisnički račun (rafræn skilríki) kako biste se identificirali prilikom otvaranja, a ponekad i potpisivanja, web stranica i online dokumenata koje koriste mnoge vladine institucije, općine (lokalne vlasti) i banke.
• Svi moraju imati vlastite porodične ovlasti (rafræn skilríki). Supružnici (muževi i žene) ili članovi drugih porodičnih partnerstava moraju imati svoje vlastite.
• Možete se prijaviti za rafræn skilríki u bilo kojoj banci ili preko Auðkenni .
• Prilikom podnošenja zahtjeva za rafræn skilríki morate imati sa sobom mobilni telefon s islandskim brojem i važeću vozačku dozvolu ili pasoš. Putne isprave koje izdaje Odjel za imigraciju (ÚTL) prihvataju se kao identifikacijski dokumenti umjesto vozačke dozvole ili pasoša.
• Više informacija: https://www.skilriki.is/ i https://www.audkenni.is/ .

Putne isprave izbjeglica

• Ako, kao izbjeglica, ne možete pokazati pasoš svoje zemlje, morate podnijeti zahtjev za putne isprave. One će biti prihvaćene kao identifikacijski dokumenti na isti način kao i vozačka dozvola ili pasoš.
• Zahtjev za putne isprave možete podnijeti Direkciji za imigraciju (Útlendingastofnun, ÚTL). Cijena je 6.000 ISK.
• Obrazac zahtjeva možete preuzeti u uredu ÚTL-a na adresi Dalvegur 18, 201 Kópavogur, tamo ga predočiti i platiti zahtjev. Ured za imigraciju (ÚTL) otvoren je od ponedjeljka do petka od 09:00 do 14:00 sati. Ako živite izvan gradskog (glavnog) područja, obrazac možete preuzeti u uredu lokalnog okružnog povjerenika (sýslumaður) i tamo ga predati ( https://island.is/s/syslumenn/hofudborgarsvaedid ).
• Osoblje na ÚTL-u vam neće pomoći da popunite obrazac za prijavu.
• Kada vaša prijava bude prihvaćena, dobit ćete SMS obavještenje o zakazanom terminu za fotografisanje.

• Nakon što vam se fotografija snimi, proći će još 7-10 dana prije nego što vam se izdaju putne isprave.
• U ÚTL-u se radi na jednostavnijem postupku za izdavanje putnih dokumenata.

Pasoši za strane državljane

• Ako vam je odobrena zaštita iz humanitarnih razloga, možete dobiti pasoš stranog državljanina umjesto privremenih putnih dokumenata.
• Razlika je u tome što s putnim dokumentima možete putovati u sve zemlje osim u svoju matičnu zemlju; sa pasošem stranog državljanina možete putovati u sve zemlje, uključujući i svoju matičnu zemlju.
• Postupak podnošenja zahtjeva je isti kao i za putne isprave.

Sjúkratryggingar Íslands (SÍ: islandsko zdravstveno osiguranje)

• Ako ste upravo dobili status izbjeglice ili zaštitu iz humanitarnih razloga, pravilo koje zahtijeva 6 mjeseci boravka na Islandu prije sticanja prava na zdravstveno osiguranje neće se primjenjivati; drugim riječima, bit ćete pokriveni Nacionalnim zdravstvenim osiguranjem odmah nakon dobijanja međunarodne zaštite.
• Izbjeglice imaju ista prava sa SÍ kao i svi ostali na Islandu.
• SÍ pokriva dio troškova liječenja i lijekova na recept koji ispunjavaju određene uslove.
• ÚTL šalje informacije SÍ-u kako bi izbjeglice bile registrovane u sistemu zdravstvenog osiguranja.

Tražim mjesto za život

• Nakon što vam se odobri status izbjeglice na Islandu, možete nastaviti živjeti u smještaju (mjestu) za osobe koje podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu još samo osam sedmica. Stoga bi pronalaženje privatnog smještaja trebalo biti vaš glavni prioritet.
• Smještaj (stanovanje, apartmane) za iznajmljivanje možete pronaći na sljedećim web stranicama:

https://myigloo.is/

http://leigulistinn.is/

https://www.leiguland.is/

https://www.al.is/

https://leiga.is/

http://fasteignir.visir.is/#renta

https://www.mbl.is/fasteignir/leiga/

https://www.heimavellir.is/

https://bland.is/solutorg/fasteignir/herbergi-ibudir-husnaedi-til-leigu/?categoryId=59&sub=1

https://leiguskjol.is/leiguvefur/ibudir/leit/

Facebook – “leiga” (iznajmljivanje)

Zakup (ugovor o najmu, ugovor o najmu, húsaleigusamningur )

• Ugovor o zakupu vam, kao zakupcu, daje određena prava.
• Ugovor o zakupu je registrovan kod Ureda okružnog komesara (S ýslumaður ). Ured okružnog komesara u vašem području možete pronaći ovdje: https://www.syslumenn.is/
• Morate pokazati ugovor o najmu u socijalnoj službi kako biste mogli podnijeti zahtjev za kredit za depozit koji garantuje plaćanje stanarine, beneficija za stanarinu (novac koji dobijate nazad od poreza koji plaćate) i posebne pomoći za pokrivanje troškova stanovanja.
• Morat ćete platiti depozit stanodavcu kako biste osigurali plaćanje stanarine i pokrivanje moguće štete na imovini. Možete se prijaviti za kredit kod socijalnih službi ili putem https://leiguvernd.is ili https://leiguskjol.is .
• Zapamtite : važno je dobro se ponašati prema stanu, pridržavati se pravila i plaćati stanarinu na vrijeme. Ako to učinite, dobit ćete dobru preporuku od stanodavca, što će vam pomoći kada iznajmite drugi stan.

Otkazni rok za raskid ugovora o zakupu

• Otkazni rok za ugovor o zakupu na neodređeno vrijeme je:
  • 3 mjeseca – i za stanodavca i za zakupca – za najam sobe.
  • 6 mjeseci za najam stana, ali 3 mjeseca ako vi (stanar) niste dali odgovarajuće informacije ili ne ispunjavate uslove navedene u ugovoru o najmu.

• Ako je zakup sklopljen na određeno vrijeme, onda ističe (prestaje) na dogovoreni datum, i ni vi ni stanodavac ne morate dati obavijest prije toga. Ako vi, kao stanar, niste dali sve potrebne informacije ili ako ne ispunjavate uvjete navedene u ugovoru o zakupu, stanodavac može raskinuti (okončati) zakup na određeno vrijeme uz otkazni rok od 3 mjeseca.

Stambene naknade

• Stambene naknade su mjesečna isplata namijenjena da pomogne osobama s niskim primanjima da plate stanarinu.
• Stambene naknade zavise od iznosa stanarine koju plaćate, broja osoba u vašem domu i ukupnih prihoda i obaveza svih tih osoba.
• Morate poslati registrovani ugovor o najmu.
• Morate premjestiti svoje prebivalište ( lögheimili ; mjesto gdje ste registrovani kao stanovnik) na novu adresu prije nego što podnesete zahtjev za stambene beneficije. To možete učiniti putem sljedećeg linka: https://www.skra.is/umsoknir/rafraen-skil/flutningstilkynning/
• Za stambene beneficije se prijavljujete ovdje: https://island.is/en/housing-benefits
• Za više informacija pogledajte: https://island.is/en/housing-benefits/conditions
• Ako imate pravo na stambene beneficije HMS-a, možda imate pravo i na posebnu pomoć za stanovanje direktno od općine. Više informacija možete pronaći na sljedećim web stranicama:

• Rejkjavik : https://reykjavik.is/en/special-housing-aid
• Reykjanesbær : https://www.reykjanesbaer.is/is/thjonusta/velferd-og-studningur/husnaedismal/husnaedisbaetur
• Kópavogur : https://www.kopavogur.is/is/ibuar/felagslegur-studningur/husaleigubaetur
• Hafnarfjörður : https://hafnarfjordur.is/thjonusta/velferd/felagsleg-urraedi/husnaedisadstod/#
• Mosfellsbær: https://mos.is/stjornsysla/baejarstjorn-rad-og-nefndir/reglur-og-samthykktir/serstakur-husnaedisstudningur

 Socijalna pomoć za stanovanje

Socijalni radnik vam može pomoći da se prijavite za finansijsku pomoć za troškove najma i opremanja mjesta za život. Imajte na umu da se svi zahtjevi razmatraju u skladu s vašim okolnostima i da morate ispunjavati sve uslove koje su postavile opštinske vlasti da biste se kvalifikovali za pomoć.

• Krediti odobreni za plaćanje depozita za iznajmljeni stan obično su jednaki iznosu od 2-3 mjesečne kirije.
• Grant za namještaj: Ovo je pomoć za kupovinu potrebnog namještaja (kreveti; stolovi; stolice) i opreme (frižider, šporet, mašina za pranje veša, toster, kuhalo za vodu itd.). Iznosi su:
  1. Do 100.000 ISK (maksimalno) za običan namještaj.
  2. Do 100.000 ISK (maksimalno) za potrebnu opremu (električne uređaje).
  3. Dodatnih 50.000 ISK grant za svako dijete.

• Posebni grantovi za pomoć pri stanovanju: Mjesečne isplate pored stambenih beneficija. Ova posebna pomoć varira od jedne općine do druge.

Depoziti za iznajmljene stanove

• Uobičajeno je da stanar mora platiti depozit (kauciju) u iznosu od 2 ili 3 mjesečne kirije kao garanciju na početku perioda najma. Možete zatražiti pomoć od socijalnih službi za pokrivanje depozita.
• Ponekad je moguće da općine garantuju plaćanje depozita kako bi stanar ispunio svoje obaveze prema ugovoru o najmu ( do 600.000 ISK ). Stanar treba da predoči ugovor o najmu Centru za socijalni rad i tamo podnese zahtjev.
• Depozit će biti vraćen na bankovni račun zakupca na kraju perioda najma.
• Kada se iseljavate, važno je da vratite stan u dobrom stanju, sa svime onakvim kakvim je bilo kada ste se uselili .
• Redovno održavanje (manje popravke) je vaša odgovornost; ako se pojave bilo kakvi problemi (na primjer, curenje na krovu), morate odmah obavijestiti stanodavca (vlasnika).
• Vi, kao stanar, bit ćete odgovorni za svaku štetu koju prouzrokujete nekretnini i morat ćete snositi troškove. Ako želite popraviti bilo šta na zidu, podu ili plafonu, izbušiti rupe ili ofarbati, prvo morate zatražiti dozvolu od stanodavca.
• Kada se prvi put uselite u stan, dobra je ideja da fotografišete sve neobično što primijetite i da kopije pošaljete stanodavcu putem e-maila kako biste pokazali stanje stana kada vam je predat. Tada ne možete biti odgovorni za bilo kakvu štetu koja je već postojala prije vašeg useljenja.

Uobičajena šteta na iznajmljenim prostorijama (stanovima, apartmanima)

Zapamtite ova pravila kako biste izbjegli oštećenje prostorija:

• Vlaga je često problem na Islandu. Topla voda je jeftina, pa je ljudi često koriste: pod tušem, u kadi, za pranje posuđa i odjeće. Obavezno smanjite vlažnost u zatvorenom prostoru (vodu u zraku) otvaranjem prozora i provjetravanjem svih prostorija 10-15 minuta nekoliko puta dnevno i obrišite svu vodu koja se nakupi na prozorskim daskama.
• Nikada ne sipajte vodu direktno na pod tokom čišćenja: koristite krpu i iscijedite višak vode iz nje prije brisanja poda.
• Na Islandu je običaj da se ne nose cipele u zatvorenom prostoru. Ako uđete u kuću u cipelama, s njima se unose vlaga i prljavština, što oštećuje pod.
• Za rezanje i sjeckanje hrane uvijek koristite dasku za rezanje (od drveta ili plastike). Nikada ne režite direktno na stolovima i radnim stolovima.

Zajednički dijelovi ( sameignir – dijelovi zgrade koje dijelite s drugima)

• U većini stambenih objekata s više vlasnika (stambene zgrade, stambene zgrade) postoji udruženje stanara ( húsfélag ). Húsfélag održava sastanke kako bi raspravljao o problemima, dogovarao pravila za zgradu i odlučivao koliko ljudi moraju mjesečno plaćati u zajednički fond ( hússjóður ).
• Ponekad vlasnik kuće plaća firmi za čišćenje da očisti dijelove zgrade koje svi koriste, ali niko ne posjeduje (ulazni hol, stepenice, praonica rublja, prolazi itd.); ponekad vlasnici ili stanari dijele ovaj posao i naizmjenično obavljaju čišćenje.
• Bicikli, dječja kolica, dječja kolica, a ponekad i sanke za snijeg mogu se čuvati u hjólageymsli (ostavi za bicikle). Ne biste trebali držati druge stvari u ovim zajedničkim prostorima; svaki stan obično ima svoju ostavu ( geymsla ) za čuvanje vaših stvari.
• Morate saznati sistem korištenja praonice rublja (prostorije za pranje odjeće), mašina za pranje i sušenje rublja i linija za sušenje odjeće.
• Održavajte prostoriju za kante za smeće čistom i urednom i obavezno sortirajte predmete za recikliranje ( endurvinnslan ) i stavljajte ih u odgovarajuće kante (za papir i plastiku, boce itd.); na vrhu se nalaze znakovi koji pokazuju za šta je koja kanta namijenjena. Ne bacajte plastiku i papir u obično smeće. Baterije, opasne tvari ( prolivene tvari : kiseline, ulje, boje itd.) i smeće koje ne bi trebalo bacati u obične kante za smeće moraju se odnijeti u lokalne kontejnere za sakupljanje ili kod kompanija za recikliranje (Endurvinnslan, Sorpa).
• Noću, između 22:00 i 7:00 sati, mora biti mir i tišina: nemojte puštati glasnu muziku niti praviti buku koja će ometati druge ljude.

Rad i poslovi na Islandu

Stopa zaposlenosti (udio ljudi koji rade) na Islandu je vrlo visoka. U većini porodica, obje odrasle osobe obično moraju raditi kako bi vodile domaćinstvo. Kada oboje rade izvan kuće, moraju si međusobno pomagati u obavljanju kućnih poslova i odgajanju djece.

Imati posao je važno, i to ne samo zato što zarađuješ novac. On te također održava aktivnim, uključuje te u društvo, pomaže ti da stekneš prijatelje i da odigraš svoju ulogu u zajednici; rezultira bogatijim životnim iskustvom.

Zaštita i radna dozvola

Ako ste pod zaštitom na Islandu, možete živjeti i raditi u zemlji. Ne morate podnositi zahtjev za posebnu radnu dozvolu i možete raditi za bilo kojeg poslodavca.

Direkcija za rad ( Vinnumálastofnun; VMST )

U direktoratu postoji poseban tim osoblja koji savjetuje i pomaže izbjeglicama u vezi sa:

• Tražim posao
• Savjeti o mogućnostima za studiranje (učenje) i rad
• Učenje islandskog jezika i učenje o islandskom društvu
• Drugi načini za održavanje aktivnosti
• Rad s podrškom

VMST je otvoren od ponedjeljka do četvrtka od 9 do 15 sati, a petkom od 9 do 12 sati. Možete telefonom zakazati termin kod savjetnika ili možete zamoliti svog socijalnog radnika da zakaže termin u vaše ime. VMST ima poslovnice širom Islanda. Pogledajte ovdje da biste pronašli onu koja vam je najbliža:

https://island.is/en/o/directorate-of-labour/service-offices

Centar za zapošljavanje pri Upravi za rad ( Vinnumálastofnun; VMST )

Centar za zapošljavanje ( Atvinnutorg ) je servisni centar unutar Direktorata za rad:

• Radno vrijeme: Od ponedjeljka do četvrtka od 13 do 15 sati.
• Pristup konsultantima.
• Pristup računarima.
• Nije potrebno zakazivati termin.

Agencije za zapošljavanje:

Na VMST web stranici se nalazi i spisak agencija za zapošljavanje: https://www.vinnumalastofnun.is/storf – i – bodi/adrar – vinnumidlanir

Oglase za slobodna radna mjesta možete pronaći i ovdje:

www.storf.is

www.alfred.is

www.job.visir.is

www.mbli.is/atvinna

www.reykjavik.is/laus-storf

Visir — www.visir.is/atvinna 

https://www.stjornarradid.is/efst-a-baugi/laus-storf-a-starfatorgi/

Hagvangur — www.hagvangur.is  

Njegova Visost Radgjöf — www.hhr.is  

Radum — www.radum.is 

Intellecta — www.intellecta.is 

Vrednovanje i priznavanje stranih kvalifikacija

ENIC/NARIC Island pruža pomoć pri priznavanju kvalifikacija (ispita, stepena, diploma) izvan Islanda, ali ne izdaje operativne licence. http://www.enicnaric.is

• IDAN obrazovni centar (IÐAN fræðslusetur) ocjenjuje strane stručne kvalifikacije (osim za elektrotehničke zanate): https://idan.is
• Rafmennt se bavi evaluacijom i priznavanjem kvalifikacija elektrotehničara: https://www.rafmennt.is
• Direkcija za javno zdravlje ( Embætti landlæknis ), Uprava za obrazovanje ( Menntamálatofnun ) i Ministarstvo industrije i inovacija ( Atvinnuvega-og nýsköpunarráðuneytið ) daju dozvole za rad za profesije i obrte pod njihovom nadležnošću.

Savjetnik u VMST-u vam može objasniti gdje i kako da se vaše kvalifikacije ili operativne licence procijene i priznaju na Islandu.

Porezi

Islandski sistem socijalne zaštite finansira se porezima koje svi plaćamo. Država koristi novac plaćen od poreza za pokrivanje troškova javnih usluga, školskog sistema, zdravstvenog sistema, izgradnje i održavanja puteva, isplate beneficija itd.

Porez na dohodak ( tekjuskattur ) se odbija od svih plata i ide državi; opštinski porez ( útsvar ) je porez na plate koji se plaća lokalnoj vlasti (općini) u kojoj živite.

Porez i lični poreski kredit

Morate platiti porez na svu svoju zaradu i svaku drugu finansijsku pomoć koju primate.

• Svima se daje lični poreski kredit ( persónuafsláttur ). To je iznosilo 68,691 ISK mjesečno u 2025. godini. To znači da ako se vaš porez obračunava na 100.000 ISK mjesečno, platit ćete samo 31,309 ISK. Parovi mogu dijeliti svoje lične poreske kredite.
• Vi ste odgovorni za to kako se koristi vaš lični poreski kredit.
• Lični poreski krediti se ne mogu prenositi iz jedne godine u narednu.
• Vaš lični poreski kredit stupa na snagu od datuma kada je vaše prebivalište (pravna adresa; lögheimili ) registrovano u Nacionalnom registru. Ako, na primjer, zarađujete novac počevši od januara, ali je vaše prebivalište registrovano u martu, morate se uvjeriti da vaš poslodavac ne misli da imate lični poreski kredit u januaru i februaru; ako se to dogodi, na kraju ćete dugovati novac poreskim organima. Morate biti posebno oprezni u vezi s tim kako se vaš lični poreski kredit koristi ako radite na dva ili više poslova, ako primate isplatu iz Fonda za roditeljsko odsustvo ( fæðingarorlofssjóður ) ili od Direktorata za rad ili finansijsku pomoć od vaše lokalne vlasti.

Ako vam se greškom primijeni više od 100% ličnog poreskog kredita (na primjer, ako radite za više od jednog poslodavca ili primate naknade od više od jedne institucije), morat ćete vratiti novac poreskim organima. Morate obavijestiti svoje poslodavce ili druge izvore plaćanja kako se koristi vaš lični poreski kredit i osigurati da se primjenjuje ispravan omjer.

Porezne prijave (skattaskýrslur, skattframtal)

• Vaša poreska prijava ( skattframtal ) je dokument koji prikazuje sve vaše prihode (plate, nadnice), kao i ono što posjedujete (vaša imovina) i koliko ste dugovali (obaveze; skuldir ) tokom prethodne godine. Poreske vlasti moraju imati tačne informacije kako bi mogle izračunati koje poreze trebate platiti ili koje beneficije trebate primati.
• Poresku prijavu morate podnijeti online na http://skattur.is početkom marta svake godine.
• Prijavljujete se na poreznu web stranicu pomoću koda od RSK-a (poreske uprave) ili korištenjem elektroničkog identifikacijskog dokumenta.
• Islandska Poreska i carinska uprava (RSK, poreska uprava) priprema vašu online poresku prijavu, ali je morate provjeriti prije nego što bude odobrena.
• Možete lično otići u poresku kancelariju u Reykjaviku i Akureyriju za pomoć oko poreske prijave ili dobiti pomoć telefonom na broj 442-1000.
• RSK ne obezbjeđuje prevodioce. (Ako ne govorite islandski ili engleski, morat ćete imati vlastitog prevodioca).
• Upute na engleskom jeziku o tome kako poslati poreznu prijavu:

https://www.rsk.is/media/baeklingar/rsk_0812_2020.en.pdf

Sindikati

• Glavna uloga sindikata je sklapanje sporazuma s poslodavcima o plaćama i drugim uvjetima (godišnji odmori, radno vrijeme, bolovanje) koje će članovi sindikata primati i zaštita njihovih interesa na tržištu rada.
• Svako ko plaća članarinu (novac svakog mjeseca) sindikatu stiče prava unutar sindikata i može s vremenom akumulirati još veća prava, čak i tokom kratkog vremena na radu.
• Svoj sindikat možete pronaći na mjesečnoj platnoj listi ili možete pitati svog poslodavca, to je vaše pravo.

Kako vam vaš sindikat može pomoći

• Sa informacijama o vašim pravima i obavezama na tržištu rada.
• Tako što vam pomažemo u izračunavanju vaše plate.
• Pomoći ćemo vam ako imate sumnje u vezi s vašim pravima koja su možda prekršena.
• Razne vrste grantova (finansijske pomoći) i drugih usluga.
• Pristup profesionalnoj rehabilitaciji u slučaju bolesti ili nesreće na radu.
• Neki sindikati plaćaju dio troškova ako morate putovati između različitih dijelova zemlje radi operacije ili ljekarskog pregleda koji je propisao ljekar, ali samo ako ste prethodno podnijeli zahtjev za pomoć Upravi za socijalno osiguranje ( Tryggingarstofnun ) i ako je vaš zahtjev odbijen.

Finansijska pomoć (grantovi) od sindikata

• Grantovi za pohađanje radionica i učenje usklađeno s vašim poslom.
• Grantovi za pomoć u poboljšanju i brizi o vašem zdravlju, npr. za plaćanje testiranja na rak, masaže, fizioterapije, časova fitnesa, naočala ili kontaktnih sočiva, slušnih aparata, konsultacija sa psiholozima/psihijatrima itd.
• Dnevne naknade (finansijska podrška za svaki dan ako se razbolite; sjúkradagpeningar ).
• Grantovi za pokrivanje troškova zbog bolesti vašeg partnera ili djeteta.
• Potpore za odmor ili plaćanje troškova najma ljetnih vikendica ( orlofshús ) ili apartmana dostupnih za kratkoročni najam ( orlofsíbúðir ).

Biti plaćen ispod stola (svört vinna)

Kada radnici primaju platu za svoj rad u gotovini, a nema fakture ( reikningur ), priznanice ( kvittun ) i platne liste ( launaseðill ), to se naziva "plaćanje ispod stola" ( svört vinna, að vinna svart - "rad na crno"). To je protivzakonito i slabi zdravstveni, socijalni i obrazovni sistem. Ako prihvatite plaćanje "ispod stola", nećete ostvariti prava na ista način kao drugi radnici.

• Nećete imati platu kada ste na godišnjem odmoru (prazniku)
• Nećete imati platu kada ste bolesni ili ne možete raditi nakon nesreće
• Nećete biti osigurani ako doživite nesreću dok ste na poslu
• Nećete imati pravo na naknadu za nezaposlenost (isplata ako izgubite posao) ili roditeljsko odsustvo (odsustvo s posla nakon rođenja djeteta).

Porezna prevara (izbjegavanje poreza, varanje poreza)

• Ako namjerno izbjegavate plaćanje poreza, morat ćete platiti kaznu od najmanje dvostrukog iznosa koji ste trebali platiti. Kazna može biti i deset puta veća.
• Za poreznu prevaru velikih razmjera možete ići u zatvor do šest godina.

Djeca i njihova prava

Osobe mlađe od 18 godina smatraju se djecom. Oni su zakonski maloljetnici (nisu sposobni preuzeti odgovornosti prema zakonu) i njihovi roditelji su njihovi staratelji. Roditelji imaju dužnost brinuti se o svojoj djeci, brinuti se o njima i postupati s njima s poštovanjem. Kada roditelji donose važne odluke za svoju djecu, trebaju saslušati njihova mišljenja i poštovati ih, u skladu s dobi i zrelošću djece. Što je dijete starije, to bi njegova mišljenja trebala biti važnija.

• Djeca imaju pravo provoditi vrijeme s oba roditelja, čak i ako roditelji ne žive zajedno.
• Roditelji imaju dužnost zaštititi svoju djecu od nepoštovanja, psihičke okrutnosti i fizičkog nasilja. Roditeljima nije dozvoljeno da se nasilno ponašaju prema svojoj djeci.
• Na Islandu je svako tjelesno kažnjavanje djece zabranjeno zakonom - uključujući i od strane roditelja i staratelja. Ako dolazite iz zemlje u kojoj se tjelesno kažnjavanje smatra prihvatljivim, imajte na umu da ono nije dozvoljeno na Islandu i može dovesti do istrage od strane organa za zaštitu djece. Važno je koristiti roditeljske metode koje su sigurne, pune poštovanja i u skladu s islandskim zakonom. Ako vam je potrebno više informacija ili podrške, obratite se socijalnim službama u vašoj općini.
• Roditelji imaju dužnost da svojoj djeci obezbijede smještaj, odjeću, hranu, školski pribor i ostale potrebne stvari.
• Prema islandskom zakonu, sakaćenje ženskih genitalija je strogo zabranjeno, bez obzira da li se vrši na Islandu ili u inostranstvu. Kazna koja se može izreći je do 16 godina zatvora. I pokušaj krivičnog djela, kao i učešće u takvom činu, također su kažnjivi. Zakon se primjenjuje na sve islandske građane, kao i na one koji u vrijeme krivičnog djela borave na Islandu.
• Djeca se ne mogu vjenčati na Islandu. Vjenčani list koji pokazuje da je jedna ili obje osobe u braku bile mlađe od 18 godina u vrijeme sklapanja braka ne priznaje se kao važeći na Islandu.
• Ovdje možete pronaći informacije o različitim vrstama nasilja, zajedno sa smjernicama za roditelje čija djeca doživljavaju ili pokazuju nasilno ponašanje.

Savjeti roditeljima za sprječavanje nasilja među mladima

Nasilje nad djecom | Lögreglan

Za više informacija o pravima djece na Islandu, pogledajte:

• https://www.barn.is/born-og-unglingar/rettindi-barna-og-unglinga/
• https://www.island.is/born

Predškolski

• Predškolski odgoj (vrtić) je prva faza školskog sistema na Islandu i namijenjen je djeci uzrasta 6 godina i mlađoj. Predškolske ustanove slijede poseban program (Nacionalni nastavni plan i program).
• Predškolsko obrazovanje nije obavezno na Islandu, ali oko 96% djece uzrasta od 3 do 5 godina pohađa predškolsko obrazovanje.
• Osoblje predškolskih ustanova su profesionalci obučeni za podučavanje, obrazovanje i brigu o djeci. Ulaže se mnogo truda kako bi se djeca osjećala dobro i kako bi se njihovi talenti maksimalno razvili, u skladu sa potrebama svakog pojedinca.
• Djeca u predškolskom uzrastu uče igrajući se i praveći stvari. Ove aktivnosti postavljaju osnovu za njihovo obrazovanje u sljedećem nivou škole. Djeca koja su prošla predškolski uzrast bolje su pripremljena za učenje u nižoj (obaveznoj) školi. To se posebno odnosi na djecu koja ne odrastaju govoreći islandski kod kuće: oni ga uče u predškolskom uzrastu.
• Predškolske aktivnosti pružaju djeci čiji maternji jezik (prvi jezik) nije islandski dobru osnovu u islandskom jeziku. Istovremeno, roditelji se podstiču da na različite načine podržavaju djetetove jezičke vještine i učenje prvog jezika.
• Predškolske ustanove se, koliko god je to moguće, trude da osiguraju da važne informacije budu predstavljene na drugim jezicima za djecu i njihove roditelje.
• Roditelji moraju prijaviti svoju djecu za mjesta u predškolskim ustanovama. To radite putem online (računarskih) sistema općina (lokalnih vlasti; na primjer, Reykjavík, Kópavogur). Za to morate imati elektronski identifikacijski dokument.
• Općine subvencioniraju (plaćaju veliki dio troškova) predškolskih ustanova, ali predškolske ustanove nisu potpuno besplatne. Mjesečna cijena se neznatno razlikuje od mjesta do mjesta. Roditelji koji su samci, studiraju ili imaju više od jednog djeteta koje pohađa predškolsku ustanovu plaćaju manju naknadu.
• Djeca u predškolskom uzrastu se većinu dana igraju vani, tako da je važno da imaju odgovarajuću odjeću u skladu s vremenskim prilikama (hladan vjetar, snijeg, kiša ili sunce). http://morsmal.no/no/foreldre-norsk/2382-kle-barna-riktig-i-vinterkulda
• Roditelji ostaju sa svojom djecom u predškolskoj ustanovi prvih nekoliko dana kako bi im pomogli da se priviknu. Tamo roditelji dobijaju sve najvažnije informacije.
• Za više informacija o predškolskim ustanovama na nekoliko jezika, posjetite web stranicu grada Reykjavika: https://mml.reykjavik.is/2019/08/30/baeklingar-fyrir-foreldra-leikskolabarna-brouchures-for-parents/

Osnovna škola ( grunnskóli; obavezna škola, do 16 godina)

• Po zakonu, sva djeca na Islandu uzrasta od 6 do 16 godina moraju ići u školu.
• Sve škole rade u skladu s Nacionalnim vodičem za nastavni plan i program za obavezne škole, koji je propisao Althingi (parlament). Sva djeca imaju jednako pravo pohađanja škole, a osoblje se trudi da se djeca dobro osjećaju u školi i da napreduju u školskom radu.
• Osnovna škola na Islandu je besplatna.
• Školski obroci su besplatni.
• Sve niže škole slijede poseban program koji pomaže djeci da se prilagode (uklope) u školi ako ne govore islandski kod kuće.
• Djeca čiji maternji jezik nije islandski imaju pravo da ih se uči islandski kao drugi jezik. Njihovi roditelji se također potiču da im na različite načine pomognu u učenju vlastitog maternjeg jezika.
• Osnovne škole se, koliko god je to moguće, trude da osiguraju da se informacije koje su važne za kontakt između nastavnika i roditelja prevedu.
• Roditelji moraju prijaviti svoju djecu za nižu školu i vannastavne aktivnosti. To radite putem online (računarskih) sistema općina (lokalnih vlasti; na primjer, Reykjavík, Kópavogur). Za to morate imati elektronski identifikacijski dokument.
• Većina djece ide u lokalnu osnovnu školu u svom području. Grupirana su u razrede po godinama, a ne po sposobnostima.
• Roditelji imaju dužnost obavijestiti školu ako je dijete bolesno ili mora izostati iz škole iz drugih razloga. Morate pismeno zatražiti od direktora škole dozvolu da vaše dijete ne pohađa školu iz bilo kojeg razloga.
• https://mml.reykjavik.is/bruarsmidi/

Osnovna škola, produžene aktivnosti i društveni centri

• Sport i plivanje su obavezni za svu djecu u islandskim nižim školama. Obično dječaci i djevojčice pohađaju ove časove zajedno.
• Učenici (djeca) u islandskim nižim školama izlaze napolje dva puta dnevno na kratke pauze, tako da je važno da imaju odgovarajuću odjeću za vremenske prilike.
• Važno je da djeca u školu donose zdrave grickalice. Slatkiši nisu dozvoljeni u nižim razredima osnovne škole. Trebaju donijeti vodu za piće (ne voćni sok). U većini škola djeca mogu jesti tople obroke za vrijeme ručka. Roditelji moraju platiti malu naknadu za ove obroke.
• U mnogim općinama učenici mogu dobiti pomoć s domaćim zadaćama, bilo u školi ili u lokalnoj biblioteci.
• Većina škola ima produžene aktivnosti ( frístundaheimili ) koje nude organizirane aktivnosti u slobodno vrijeme za djecu uzrasta od 6 do 9 godina nakon nastave; za to se mora platiti mala naknada. Djeca imaju priliku razgovarati međusobno, steći prijatelje i učiti islandski igrajući se s drugima.
• U većini područja, bilo u školama ili u njihovoj blizini, postoje društveni centri ( félagsmiðstöðvar ) koji nude društvene aktivnosti za djecu uzrasta od 10 do 16 godina. Osmišljeni su tako da ih uključe u pozitivnu društvenu interakciju. Neki centri su otvoreni kasno poslijepodne i navečer; drugi za vrijeme školskog odmora ili pauze za ručak u školi.

Škole na Islandu – tradicije i običaji

Osnovne škole imaju školske savjete, savjete učenika i udruženja roditelja koji se brinu o interesima učenika.

• Tokom godine održavaju se neki posebni događaji: zabave i izleti koje organizuje škola, vijeće učenika, predstavnici razreda ili udruženje roditelja. Ovi događaji se posebno reklamiraju.
• Važno je da vi i škola komunicirate i sarađujete. Sastaćete se sa nastavnicima dva puta godišnje kako biste razgovarali o svojoj djeci i kako im ide u školi. Slobodno kontaktirajte školu i češće ako želite.
• Važno je da vi (roditelji) dolazite na školske zabave sa svojom djecom kako biste im pružili pažnju i podršku, vidjeli svoje dijete u školskom okruženju, vidjeli šta se dešava u školi i upoznali školske drugove i njihove roditelje.
• Uobičajeno je da roditelji djece koja se igraju zajedno također imaju puno kontakta jedni s drugima.
• Rođendanske zabave su važni društveni događaji za djecu na Islandu. Djeca koja imaju rođendane u neposrednoj blizini često dijele zabavu kako bi mogla pozvati više gostiju. Ponekad pozivaju samo djevojčice, ili samo dječake, ili cijeli razred, i važno je da se niko ne izostavi. Roditelji se često dogovaraju o tome koliko bi pokloni trebali koštati.
• Djeca u nižim školama obično ne nose školske uniforme.

Sport, umjetnost i aktivnosti u slobodno vrijeme

Smatra se važnim da djeca učestvuju u slobodnim aktivnostima (izvan nastave): sportu, umjetnosti i igrama. Ove aktivnosti igraju vrijednu ulogu u preventivnim mjerama. Preporučuje se da podržite i pomognete svojoj djeci da aktivno učestvuju s drugom djecom u ovim organiziranim aktivnostima. Važno je informirati se o aktivnostima koje se nude u vašem području. Ako pronađete pravu aktivnost za svoju djecu, to će im pomoći da steknu prijatelje i dati im priliku da se naviknu na islandski jezik. Većina općina daje grantove (novčane isplate) kako bi djeci omogućila da prate slobodne aktivnosti.

• Glavni cilj grantova je omogućiti svoj djeci i mladima (uzrasta od 6 do 18 godina) da učestvuju u pozitivnim vannastavnim aktivnostima, bez obzira iz kakvih porodica dolaze i da li su im roditelji bogati ili siromašni.
• Grantovi nisu isti u svim općinama (gradovima), ali iznose 35.000 – 50.000 islandskih kruna godišnje po djetetu.
• Grantovi se isplaćuju elektronski (online), direktno dotičnom sportskom ili rekreativnom klubu.
• U većini opština morate se registrovati u lokalnom onlajn sistemu (npr. Rafræn Reykjavík , Mitt Reykjanes ili Mínar síður u Hafnarfjörðuru) da biste mogli da registrujete svoju decu za škole, predškolske ustanove, slobodne aktivnosti itd. Za to će vam trebati elektronska lična karta ( rafræn skilriki ).

Viša srednja škola ( framhaldsskóli )

• Srednja škola priprema učenike za odlazak na posao ili nastavak studija.
• Srednja škola nije obavezna , ali oni koji su završili osnovnu školu i položili ispit za osnovnu školu ili ekvivalent, ili su napunili 16 godina, mogu započeti višu srednju školu.
• Za više informacija pogledajte: https://www.island.is/framhaldsskolar

Pravila za djecu na otvorenom

Zakon na Islandu propisuje koliko dugo djeca uzrasta od 0 do 16 godina mogu biti vani u večernjim satima bez nadzora odraslih. Ova pravila imaju za cilj osigurati da djeca odrastaju u sigurnom i zdravom okruženju s dovoljno sna.

Vrijeme boravka djece na otvorenom tokom školskog perioda (od 1. septembra do 1. maja)

Djeca, uzrasta 12 godina ili mlađa, ne smiju biti izvan svog doma nakon 20:00 sati.

Djeca od 13 do 16 godina ne smiju biti izvan svog doma nakon 22:00 sata. Tokom ljeta (od 1. maja do 1. septembra)

Djeca, mlađa od 12 godina, ne smiju biti izvan svog doma nakon 22:00 sata.

Djeca od 13 do 16 godina ne smiju biti izvan svog doma nakon 24:00 sata.

www.samanhopurinn.is

Roditelji i staratelji imaju apsolutno pravo da smanje ove sate boravka na otvorenom. Ova pravila su u skladu sa islandskim zakonima o zaštiti djece i zabranjuju djeci da budu na javnim mjestima nakon navedenog vremena bez nadzora odraslih. Ova pravila mogu biti izuzeta ako se djeca od 13 do 16 godina vraćaju kući iz službene škole, sporta ili aktivnosti omladinskog centra. Primjenjuje se godina rođenja djeteta, a ne datum rođenja.

Zakon o prosperitetu (Farsæld barna)

Na Islandu je uveden novi zakon za podršku dobrobiti djece. Naziva se Zakon o integriranim uslugama u interesu prosperiteta djece - također poznat kao Zakon o prosperitetu.

Ovaj zakon osigurava da se djeca i porodice ne izgube između različitih sistema ili da se moraju sami snalaziti u uslugama. Svako dijete ima pravo da dobije pomoć koja mu je potrebna, kada mu je potrebna.

Pronalaženje prave podrške ponekad može biti teško, a ovaj zakon ima za cilj da to olakša osiguravanjem da se prave usluge pružaju, u pravo vrijeme, od strane pravih stručnjaka. Djeca i roditelji mogu zatražiti integrirane usluge na svim nivoima škole, putem socijalnih službi ili u zdravstvenim klinikama.

Više o Zakonu o prosperitetu možete saznati ovdje: https://www.farsaeldbarna.is/en/home .

Podrška za djecu od strane općinskih socijalnih službi

• Pedagoški savjetnici, psiholozi i logopedi u Općinskoj školskoj službi nude savjete i podršku roditeljima djece u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju.
• Roditelji i djeca mogu dobiti smjernice i pomoć u suočavanju s teškim situacijama, kao što su financijske poteškoće, izazovi roditeljstva ili socijalna izolacija u svojim lokalnim socijalnim službama.
• Možete se prijaviti Centru za socijalnu pomoć za finansijsku pomoć kako biste pokrili troškove kao što su školarine, produženi boravak, ljetni kampovi ili sportske i rekreativne aktivnosti.
  Imajte na umu da iznos dostupne podrške može varirati ovisno o vašoj općini.
• Napomena: Svaki zahtjev se pojedinačno razmatra, a svaka općina ima svoja pravila za dodjelu financijske podrške.

Službe za zaštitu djece na Islandu

• Općine na Islandu su odgovorne za zaštitu djece i moraju se pridržavati nacionalnih zakona o zaštiti djece.
• Službe za zaštitu djece dostupne su u svim općinama. Njihova uloga je da podrže djecu i roditelje koji se suočavaju s ozbiljnim izazovima i da osiguraju sigurnost i dobrobit djeteta.
• Radnici za zaštitu djece su posebno obučeni stručnjaci, često sa iskustvom u socijalnom radu, psihologiji ili obrazovanju.
• Po potrebi, mogu dobiti dodatnu podršku i smjernice od Nacionalne agencije za djecu i porodice (Barna- og fjölskyldustofa), posebno u složenim slučajevima.

U nekim situacijama, lokalna okružna vijeća imaju ovlaštenje donositi formalne odluke u pitanjima zaštite djece.

Obaveza izvještavanja

Svi imaju zakonsku obavezu da kontaktiraju službe za zaštitu djece ako sumnjaju da dijete:

• živi u neprihvatljivim uslovima,
• je izložen nasilju ili ponižavajućem tretmanu, ili
• postoji ozbiljan rizik po njihovo zdravlje ili razvoj.

Ova dužnost se također primjenjuje ako postoji razlog za vjerovanje da zdravlje, život ili razvoj nerođenog djeteta mogu biti ozbiljno ugroženi zbog načina života, ponašanja ili okolnosti budućih roditelja - ili iz bilo kojeg drugog razloga koji može biti u pitanju za službe zaštite djece.

Službe za zaštitu djece na Islandu prvenstveno su usmjerene na podršku i saradnju s porodicama. To znači, na primjer, da se dijete ne oduzima od roditelja osim ako se svi drugi napori za jačanje porodice i poboljšanje roditeljstva nisu pokazali neuspješnim.

Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, dijete ne smije biti odvojeno od roditelja osim ako je to neophodno za dobrobit djeteta i u njegovom najboljem interesu.

Dječiji dodatak

• Dječiji dodatak je novčana naknada koju poreske vlasti isplaćuju roditeljima (ili samohranim/razvedenim roditeljima) za djecu koja su registrovana kao da žive s njima.
• Dječiji dodatak zavisi od prihoda. To znači da ako imate nisku platu, primit ćete veće isplate; ako zarađujete više novca, iznos naknade će biti manji.
• Dječiji dodatak se isplaćuje 4 puta godišnje, molimo pogledajte link

Dječiji dodaci | Skatturinn – skattar og gjöld

• Nakon što se dijete rodi ili se preseli u svoj legalni dom (lögheimili) na Islandu, može proći određeno vrijeme prije nego što roditelji počnu primati dječji doplatak. Možete se obratiti uredu za socijalne usluge u svojoj zemlji.
• Izbjeglice mogu podnijeti zahtjev za dodatne isplate od socijalne službe kako bi pokrile puni iznos. Morate imati na umu da se svi zahtjevi razmatraju zasebno i da svaka općina ima svoja pravila koja se moraju poštovati prilikom isplate naknada.

Uprava za socijalno osiguranje (TR) – Finansijska podrška za djecu

Izdržavanje djeteta (meðlag) je mjesečna uplata koju jedan roditelj plaća drugom kada ne žive zajedno (npr. nakon razdvajanja ili razvoda). Dijete je registrovano kao da živi s jednim roditeljem, a drugi roditelj plaća. Ove uplate zakonski pripadaju djetetu i moraju se koristiti za njegovu brigu.
Možete zatražiti da Uprava za socijalno osiguranje (Tryggingastofnun ríkisins, TR) naplati i prebaci uplate vama. Kada podnosite zahtjev za alimentaciju, morate dostaviti rodni list djeteta.

Dječija penzija (barnalífeyrir) je mjesečna isplata iz TR-a ako je jedan od roditelja djeteta umro ili prima starosnu penziju, invalidninu ili rehabilitacijsku penziju. Mora se dostaviti potvrda ili izvještaj Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) ili Agencije za imigraciju kako bi se potvrdila situacija roditelja.

Majčinski ili očev dodatak je mjesečna isplata koju TR isplaćuje samohranim roditeljima s dvoje ili više djece koja legalno žive s njima.

Zahtjevi za dječje dodatke sada su dostupni na Island.is

Sada možete direktno putem Island.is podnijeti zahtjev za dječje beneficije, kao što su:

• Dječija penzija

https://island.is/en/application-for-child-pension

• Naknade za smrt u slučaju gubitka supružnika

https://island.is/en/benefit-after-the-death-of-a-partner

• Obrazovne stipendije

https://island.is/en/parents-contribution-for-education-or-vocational-training

• Izdržavanje djeteta

https://island.is/en/child-support/request-for-a-ruling-on-child-support

• Dodatak za brigu o djeci za hronično bolesnu ili djecu s invaliditetom

https://island.is/en/care-allowance

• Roditeljski dodatak za djecu s hroničnim ili višestrukim invaliditetom

https://island.is/en/parental-allowance-with-children-with-chronic-or-severe-illness

• Dodatak za stanovanje za one koji primaju penziju ili naknadu i žive sami

https://island.is/heimilisuppbot

Korisne informacije

Umboðsmaður barna (Ombudsman za djecu) radi na osiguravanju poštovanja prava i interesa djece. Svako se može obratiti Ombudsmanu za djecu, a pitanja same djece uvijek imaju prioritet.

Tel.: 522-8999

Dječija telefonska linija – besplatno: 800-5999

E-pošta: ub@barn.is

Ráðgjafa og greiningastöð (Centar za konsultacije i analizu) Uloga Centra za savjetovanje i dijagnostiku je da osigura da djeca sa teškim razvojnim teškoćama koje mogu dovesti do invaliditeta kasnije u životu dobiju dijagnozu, savjetovanje i druge resurse koji poboljšavaju kvalitet njihovog života.

Tel: 510-8400

E-pošta: rgr@rgr.is

Lokalna komisija za zaštitu prava osoba s invaliditetom (Landssamtökin Þroskahjálp Throskahjalp) fokusira se na proaktivnost u konsultacijama, zastupanju i praćenju prava osoba s invaliditetom.

Tel: 588-9390

E-pošta: throskahjalp@throskahjalp.is

Barna og fjölskyldustofa (Nacionalna agencija za djecu i porodice) Agencija se bavi pitanjima zaštite djece širom zemlje. Njena uloga je pružanje i podrška uslugama zasnovanim na najboljim znanjima i praksama u svakom trenutku. Dječji centar Barnahus je dio agencije i njihova uloga je rješavanje slučajeva djece za koju se sumnja da su seksualno napadnuta ili zlostavljana. Službe za zaštitu djece odgovorne su za rješavanje takvih slučajeva i također mogu tražiti usluge od Barnahúsa u slučaju sumnje na druge oblike nasilja nad djecom. Dječji centar Barnahús također pruža edukaciju o seksualnom zlostavljanju, između ostalog, za strane koje rade s djecom.

Tel: 530-2600

E-pošta: bofs@bofs.is

Við og börnin okkar – Naša djeca i mi – Informacije za porodice na Islandu (na islandskom i engleskom).

Sjúkratryggingar Íslands (SÍ; islandsko zdravstveno osiguranje)

• Kao izbjeglica, imate isto pravo na zdravstvene usluge i osiguranje od SÍ kao i lokalni građani Islanda.
• Ako ste upravo dobili međunarodnu zaštitu ili dozvolu boravka na Islandu iz humanitarnih razloga, ne morate ispunjavati uslov boravka ovdje 6 mjeseci prije nego što steknete pravo na zdravstveno osiguranje. (Drugim riječima, odmah ste pokriveni zdravstvenim osiguranjem.)
• SÍ pokriva dio troškova liječenja i lijekova na recept koji ispunjavaju određene uslove.
• UTL šalje informacije SÍ-u kako biste bili registrovani u sistemu zdravstvenog osiguranja.
• Ako živite izvan gradskog područja, možete se prijaviti za grantove (novac) za pokrivanje dijela troškova putovanja ili smještaja (mjesta za boravak) za dva putovanja godišnje radi liječenja, ili više ako morate putovati više puta. Za ove grantove morate se prijaviti unaprijed (prije putovanja), osim u hitnim slučajevima. Za više informacija pogledajte:

https://island.is/greidsluthattaka-ferdakostnadur-innanlands

https://island.is/gistinattathjonusta-sjukrahotel

Réttindagátt Sjúkratrygginga Íslands (SÍ-ov 'prozor prava')

Réttindagátt je online informativni portal, svojevrsna "moja stranica" koja vam prikazuje osiguranje na koje imate pravo. Tamo se možete registrovati kod ljekara i stomatologa i poslati sve potrebne dokumente na siguran i zaštićen način. Možete pronaći sljedeće:

• Informacije o sistemu participacije SÍ, koji osigurava da pojedinci ne plaćaju više od određenog maksimalnog iznosa mjesečno za zdravstvene usluge. Status plaćanja možete provjeriti u odjeljku Zdravlje na Réttindagátt 'moje stranice'.
• Imate li pravo da SÍ plati veći dio troškova za medicinski tretman, lijekove i druge zdravstvene usluge.
• Dodatne informacije o Réttindagátt SÍ: https://rg.sjukra.is/Account/Login.aspx

Zdravstvene usluge

Zdravstvene usluge na Islandu su podijeljene u nekoliko dijelova i nivoa.

• Lokalni zdravstveni centri (heilsugæslustöðvar, heilsugæslan). Oni pružaju opće medicinske usluge (ljekarske usluge), njegu (uključujući kućnu njegu) i drugu zdravstvenu zaštitu. Bave se lakšim nesrećama i iznenadnim bolestima, njegom trudnica i dojenčadi i djece (vakcinacija). Oni su najvažniji dio zdravstvenih usluga, pored bolnica.
• Bolnice (spítalar, sjúkrahús) pružaju usluge osobama kojima je potreban specijalizirani tretman, a o njima brinu medicinske sestre i doktori, bilo da su smješteni u bolničkim krevetima ili na ambulantnim odjeljenjima. Bolnice također imaju odjele za hitnu pomoć koji liječe osobe s povredama ili hitnim slučajevima, te dječja odjeljenja.
• Specijalističke usluge (sérfræðingsþjónusta). Ove usluge se uglavnom pružaju u privatnim ordinacijama, bilo od strane pojedinačnih specijalista ili timova koji rade zajedno.

Prema Zakonu o pravima pacijenata, ako ne razumijete islandski, imate pravo na prevodioca (nekoga ko govori vaš jezik) koji će vam objasniti informacije o vašem zdravlju i medicinskom tretmanu koji ćete imati itd. Morate zatražiti prevodioca kada zakazujete termin kod ljekara u zdravstvenom centru ili bolnici.

Heilsugæsla (lokalni zdravstveni centri)

• Možete se registrovati u bilo kojem zdravstvenom centru. Ili idite u zdravstveni centar (heilsugæslustöð) u vašem području, sa svojim identifikacijskim dokumentom ili se registrujte online na https://island.is/skraning-og-breyting-a-heilsugaeslu
• Dom zdravlja (heilsugæslan) je prvo mjesto gdje se trebate obratiti za medicinske usluge. Možete telefonom dobiti savjet od medicinske sestre; da biste razgovarali s doktorom, prvo morate zakazati termin (dogovoriti vrijeme za sastanak). Ako vam je potreban prevodilac (neko ko govori vaš jezik), morate to reći prilikom zakazivanja termina.
• Ako vašoj djeci treba specijalistički tretman, važno je da prvo odete u zdravstveni centar (heilsugæsla) i dobijete uputnicu (zahtjev). To će smanjiti troškove pregleda kod specijaliste.
• Možete pozvati 1700 za telefonske konsultacije. Tamo možete razgovarati s medicinskom sestrom ako niste sigurni s kim da razgovarate ili da dobijete sve vrste informacija o zdravstvenim problemima. Također vam mogu zakazati termin u zdravstvenom centru ako je potrebno. Pozovite 1700 cijeli dan, a online chat je otvoren od 8:00 do 22:00 svakog dana u sedmici.

Psiholozi i fizioterapeuti

Psiholozi i fizioterapeuti obično imaju svoje privatne prakse.

• Ako vam ljekar napiše uputnicu (zahtjev; tilvísun) za liječenje kod fizioterapeuta, SÍ će platiti 90% ukupnih troškova.
• SÍ ne snosi troškove odlaska privatnom psihologu. Međutim, možete se obratiti svom sindikatu (stéttarfélag) ili lokalnim socijalnim službama (félagsþjónusta) za finansijsku pomoć. Zdravstveni centri (heilsugæslan) nude neke usluge psihologa. Potrebno je da dobijete uputnicu (zahtjev; tilvísun) od ljekara u centru.

Heilsuvera

• Heilsuvera https://www.heilsuvera.is/ je web stranica s informacijama o zdravstvenim problemima.
• U dijelu 'Moje stranice' (mínar síður) na Heilsuveri možete kontaktirati osoblje zdravstvenih službi i pronaći informacije o vlastitim medicinskim kartonima, receptima itd.
• Heilsuveru možete koristiti za zakazivanje termina kod ljekara, saznavanje rezultata testova, traženje obnavljanja recepata (za lijekove) itd.
• Morate se registrovati za elektronsku identifikaciju (rafræn skilríki) da otvorite mínar síður u

Zdravstvene ustanove izvan gradskog (glavnog) područja

Zdravstvenu zaštitu u manjim mjestima izvan gradskog područja pružaju regionalne zdravstvene ustanove. To su

Vesturland (Zapadni Island)

https://www.hve.is/

Vestfirðir (Zapadni fjordovi)

http://hvest.is/

Norðurland (sjeverni Island)

https://www.hsn.is/is

Austurland (Istočni Island)

https://www.hsa.is/

Suðurland (Južni Island)

https://www.hsu.is/

Suðurnes

https://www.hss.is /

Apoteke (apoteke, drogerije; apótek) izvan gradskog područja:

https://info.lifdununa.is/apotek-a-landsbyggdinni/

Metropolitanska zdravstvena služba (Heilsugæsla á höfuðborgarsvæðinu)

• Metropolitanska zdravstvena služba upravlja sa 15 zdravstvenih centara u Reykjaviku, Seltjarnarnesu, Mosfellsumdæmiju, Kópavoguru, Garðabæru i Hafnarfjörðuru.
• Za pregled ovih zdravstvenih centara i kratku kartu koja pokazuje gdje se nalaze, pogledajte: https://www.heilsugaeslan.is/heilsugaeslustodvar/

Specijalističke usluge (Sérfræðiþjónusta)

• Specijalisti rade i u zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi. U nekim slučajevima vam je potrebna uputnica (zahtjev; tilvísun) od vašeg ljekara da biste otišli kod njih; u drugim slučajevima (na primjer, ginekolozi - specijalisti koji liječe žene) možete ih jednostavno nazvati i zakazati pregled.
• Posjeta specijalistu je skuplja nego posjeta običnom ljekaru u zdravstvenom centru (heilsugæsla), tako da je najbolje početi u zdravstvenom centru.

Stomatološki tretman

• SÍ dijeli troškove stomatološkog liječenja za djecu. Morate platiti godišnju naknadu od 3.500 ISK stomatologu za svako dijete, ali osim toga, stomatološko liječenje vaše djece je besplatno.
• Trebali biste voditi svoju djecu na godišnji pregled kod zubara kako biste spriječili karijes. Nemojte čekati da se dijete požali na zubobolju.
• SÍ dijeli troškove stomatološkog liječenja za starije građane (starije od 67 godina), osobe s procjenom invaliditeta i korisnike rehabilitacijskih penzija od Uprave za socijalno osiguranje (TR). Plaća 75% troškova stomatološkog liječenja.
• SÍ ne pokriva troškove stomatološkog liječenja za odrasle (u dobi od 18 do 66 godina). Možete se prijaviti svom sindikatu (stéttarfélag) za dodjelu bespovratnih sredstava koja će vam pomoći u pokrivanju ovih troškova.
• Kao izbjeglica, ako ne ispunjavate uslove za dodjelu subvencije od vašeg sindikata (stéttarfélag), možete podnijeti zahtjev socijalnim službama (félagsþjónustan) za dodjelu subvencije za pokrivanje dijela troškova stomatološkog liječenja.

Medicinske usluge izvan redovnog radnog vremena

• Ako vam hitno trebaju usluge ljekara ili medicinske sestre izvan radnog vremena zdravstvenih centara, trebate nazvati Læknavaktin (medicinsku službu koja radi izvan radnog vremena) na broj 1700.
• Doktori u lokalnim zdravstvenim klinikama u zdravstvenim ustanovama izvan gradskog područja odgovarat će na pozive u večernjim satima ili vikendom, ali ako možete, bolje je da ih posjetite tokom dana ili koristite telefonsku uslugu, na broj 1700, za savjet, jer su objekti tokom dana bolji.
• Læknavaktin za gradsko područje nalazi se na drugom spratu trgovačkog centra Austurver na adresi Háaleitisbraut 68, 108 Reykjavík, tel. 1700, http://laeknavaktin.is / Otvoren je od 17:00 do 22:00 sati radnim danima i od 9:00 do 22:00 sati vikendom.
• Pedijatri (dječiji ljekari) nude usluge uveče i vikendom na https://barnalaeknardomus.is/ . Termine možete zakazati od 8:00 sati radnim danima i od 10:30 sati vikendom. Domus Medica se nalazi na adresi Urðarhvarf 8, 203 Kópavogur, tel. 563-1010.
• Za hitne slučajeve (nesreće i iznenadne teške bolesti) nazovite 112.

Bráðamóttaka (Hitni slučajevi): Šta raditi, kuda ići

• U hitnim slučajevima, kada postoji ozbiljna prijetnja zdravlju, životu ili imovini, nazovite liniju za hitne slučajeve, 112. Za više informacija o liniji za hitne slučajeve, pogledajte: https://www.112.is/
• Izvan gradskog područja postoje odjeljenja za hitnu pomoć (odjeli za hitnu pomoć, bráðamóttökur) u regionalnim bolnicama u svakom dijelu zemlje. Važno je znati gdje se ona nalaze i kuda se obratiti u slučaju nužde.
• Korištenje hitne pomoći košta mnogo više nego odlazak ljekaru u zdravstveni centar tokom dana. Također, imajte na umu da morate platiti za usluge hitne pomoći. Iz tog razloga se preporučuje korištenje usluga hitne pomoći samo u stvarnim hitnim slučajevima.

Bráðamóttaka (Nesreća i hitna pomoć, hitna pomoć) u Landspítaliju

• Hitna pomoć u Fossvogiju Hitna pomoć u Landspítaliju u Fossvoguru otvorena je 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, tokom cijele godine. Tamo se možete liječiti zbog iznenadnih teških bolesti ili povreda od nesreća koje ne mogu čekati na zahvat u zdravstvenim centrima ili uslugu Læknavaktina koja radi izvan radnog vremena. Tel.: 543-2000.
• Bolnica za hitne slučajeve Za djecu, hitna služba Dječije bolnice (Barnaspítala Hringsins) na Hringbrautu otvorena je 24 sata dnevno. Namijenjena je djeci i mladima do 18 godina. Tel.: 543-1000. Napomena: U slučaju povrede, djeca trebaju otići na hitnu pomoć u Landspítaliju u Fossvoguru.
• Hitna pomoć Hitni prijem psihijatrijskog odjela u Landspátaliju (za mentalne poremećaje) nalazi se u prizemlju Psihijatrijskog odjela u ulici Hringbraut. Tel.: 543-4050. Tamo možete otići bez zakazivanja za hitno liječenje psihijatrijskih problema.

Otvoreno: 12:00–19:00 pon-pet i 13:00-17:00 vikendom i praznicima. U hitnim slučajevima izvan ovog radnog vremena, možete se obratiti recepciji hitne pomoći (bráðamóttaka) u Fossvoguru.

• Za informacije o drugim jedinicama za hitni prijem u Landspítaliju, pogledajte ovdje .

Linija za hitne slučajeve ( Neyðarlínan ) 112

• Telefonski broj u hitnim slučajevima je 112. Isti broj koristite u hitnim slučajevima za kontaktiranje policije, vatrogasaca, hitne pomoći, timova za potragu i spašavanje, civilne zaštite, odbora za dobrobit djece i obalne straže.
• Neyðarlínan će pokušati da obezbijedi prevodioca koji govori vaš jezik ako se to smatra hitno potrebnim. Trebali biste da vježbate izgovaranje jezika kojim govorite, na islandskom ili engleskom (na primjer, 'Ég tala arabísku'; 'Govorim arapski') kako biste pronašli pravog prevodioca.
• Ako zovete koristeći mobilni telefon sa islandskom SIM karticom, Neyðarlínan će moći locirati vašu lokaciju, ali ne i sprat ili sobu u kojoj se nalazite unutar zgrade. Trebali biste vježbati izgovaranje adrese i davanje detalja o tome gdje živite.
• Svi, uključujući i djecu, moraju znati kako pozvati 112.
• Ljudi na Islandu mogu vjerovati policiji. Nema razloga da se bojite tražiti pomoć od policije kada vam je potrebna.
• Za više informacija pogledajte: 112.is

Zaštita od požara

• Detektori dima ( reykskynjarar ) su jeftini, a mogu vam spasiti život. Detektori dima trebali bi biti u svakom domu.
• Na detektorima dima postoji malo svjetlo koje redovno treperi. Trebalo bi da treperi: to pokazuje da baterija ima napajanje i da detektor ispravno radi.
• Kada se baterija u detektoru dima isprazni, detektor će početi 'pištati' (glasni, kratki zvukovi svakih nekoliko minuta). To znači da biste trebali zamijeniti bateriju i ponovo ga podesiti.
• Možete kupiti detektore dima s baterijama koje traju do 10 godina.
• Detektore dima možete kupiti u prodavnicama elektronike, prodavnicama hardvera, prodavnicama Öryggismiðstöðin, Securitas i online.
• Ne koristite vodu za gašenje požara na električnom štednjaku. Trebali biste koristiti protupožarnu deku i raširiti je preko vatre. Najbolje je držati protupožarnu deku na zidu u kuhinji, ali ne preblizu štednjaka.

Sigurnost u saobraćaju

• Po zakonu, svi koji putuju u putničkom automobilu moraju nositi sigurnosni pojas ili drugu sigurnosnu opremu.
• Djeca mlađa od 36 kg (ili niža od 135 cm) trebaju koristiti posebnu sigurnosnu opremu u automobilu i sjediti u autosjedalici ili na jastuku u automobilu s naslonom, sa vezanim sigurnosnim pojasom. Pobrinite se da koristite sigurnosnu opremu koja odgovara djetetovoj veličini i težini i da su stolice za dojenčad (mlađa od 1 godine) okrenute u pravom smjeru.
• Vijek trajanja većine dječjih autosjedalica je 10 godina, ali autosjedalice za novorođenčad obično traju samo 5 godina. Godina proizvodnje stolice navedena je na dnu stolice ili na web stranici proizvođača. Ako se kupuje ili posuđuje rabljena autosjedalica, važno je provjeriti da li je sjedište oštećeno ili udubljeno.
• Djeca mlađa od 150 cm ne smiju sjediti na prednjem sjedištu okrenuta prema aktiviranom vazdušnom jastuku.
• Djeca mlađa od 16 godina moraju koristiti zaštitne kacige prilikom vožnje bicikla. Kacige moraju biti odgovarajuće veličine i pravilno podešene.
• Preporučuje se da i odrasli koriste zaštitne kacige. One pružaju vrijednu zaštitu i važno je da odrasli budu dobar primjer svojoj djeci.
• Biciklisti moraju koristiti svjetla i gume sa kramponima tokom zime.
• Vlasnici automobila moraju ili koristiti cjelogodišnje gume ili preći na zimske gume za zimsku vožnju.

Islandske zime

• Island leži na sjevernoj geografskoj širini. Zbog toga su ljetne večeri svijetle, ali zimi dugi periodi tame. Oko zimskog solsticija 21. decembra sunce je iznad horizonta samo nekoliko sati.
• U mračnim zimskim mjesecima važno je nositi reflektirajuće naočale ( endurskinsmerki ) na odjeći dok hodate (ovo se posebno odnosi na djecu). Također možete kupiti mala svjetla za djecu koja će imati na školskim torbama kako bi bila vidljiva dok hodaju do škole ili iz škole.
• Vrijeme na Islandu se mijenja vrlo brzo; zime su hladne. Važno je da se prikladno obučete za boravak napolju i budete spremni na hladan vjetar i kišu ili snijeg.
• Vunena kapa, pletene rukavice, topli džemper, vjetrootporna jakna s kapuljačom, tople čizme s debelim đonovima, a ponekad i kopačke za led ( mannbroddar, čavli pričvršćeni ispod cipela) – to su stvari koje će vam trebati za suočavanje s islandskim zimskim vremenom, s vjetrom, kišom, snijegom i ledom.
• Tokom vedrih, mirnih zimskih i proljetnih dana, često izgleda lijepo vrijeme, ali kada izađete, shvatite da je vrlo hladno. To se ponekad naziva gluggaveður ('vrijeme za prozorom') i važno je da vas izgled ne zavara. Pobrinite se da ste vi i vaša djeca zaista dobro obučeni prije nego što izađete.

Vitamin D

• Zbog malog broja sunčanih dana koje možemo očekivati na Islandu, Direktorat za zdravstvo savjetuje svima da uzimaju suplemente vitamina D, bilo u obliku tableta ili uzimanjem ulja od jetre bakalara ( lýsi ). Napomena: tablete omega-3 i ulja od jetre morskog psa obično ne sadrže vitamin D, osim ako proizvođač to posebno ne navede u opisu proizvoda.
• Preporučena dnevna konzumacija lisi je sljedeća:

Dojenčad starija od 6 mjeseci: 1 čajna kašičica

Djeca od 6 godina i starija: 1 supena kašika

• Preporučena dnevna konzumacija vitamina D je sljedeća:
  • 0 do 9 godina: 10 μg (400 AE) dnevno
  • 10 do 70 godina: 15 μg (600 AE) dnevno
  • 71 godina i stariji: 20 μg (800 AE) dnevno

Vremenska upozorenja (upozorenja)

• Islandski meteorološki zavod ( Veðurstofa Íslands ) na svojoj web stranici, https://www.vedur.is/ , objavljuje prognoze i upozorenja o vremenu, zemljotresima, vulkanskim erupcijama i lavinama. Tamo također možete vidjeti očekuje li se pojava polarne svjetlosti ( aurora borealis ).
• Nacionalna uprava za puteve ( Vegagerðin ) objavila je informacije o stanju puteva širom Islanda. Možete preuzeti aplikaciju sa Vegagerðina, otvoriti web stranicu http://www.vegagerdin.is/ ili pozvati 1777 za ažurne informacije prije nego što krenete na putovanje u drugi dio zemlje.
• Roditelji djece u predškolskim ustanovama (vrtić) i nižim školama (do 16 godina) trebaju pažljivo provjeravati vremenska upozorenja i pratiti poruke iz škola. Kada Meteorološki zavod izda Žuto upozorenje, morate odlučiti hoćete li pratiti (ići sa) svojom djecom u školu ili nazad ili na vannastavne aktivnosti. Imajte na umu da vannastavne aktivnosti mogu biti otkazane ili završiti ranije zbog vremenskih uslova. Crveno upozorenje znači da se niko ne smije kretati osim ako to nije apsolutno neophodno; redovne škole su zatvorene, ali predškolske ustanove i niže škole ostaju otvorene s minimalnim brojem osoblja kako bi osobe uključene u bitne poslove (hitne službe, policija, vatrogasci i timovi za potragu i spašavanje) mogle ostaviti djecu na njihovu brigu i ići na posao.

Zemljotresi i vulkanske erupcije

• Island leži na granici između tektonskih ploča i nalazi se iznad "vruće tačke". Kao rezultat toga, zemljotresi (podrhtavanje tla) i vulkanske erupcije su relativno česti.
• Svakodnevno se u mnogim dijelovima Islanda detektuje mnogo podrhtavanja tla, ali većina je toliko mala da ih ljudi ne primjećuju. Zgrade na Islandu su projektovane i izgrađene da izdrže podrhtavanje tla, a većina većih zemljotresa se dešava daleko od naseljenih centara, tako da je vrlo rijetko da uzrokuju štetu ili povrede.
• Upute za odgovor možete pronaći ovdje: https://www.almannavarnir.is/natturuva/jardskjalftar/vidbrogd-vid-jardskjalfta/
• Od 1902. godine na Islandu se dogodilo 46 vulkanskih erupcija. Najpoznatije erupcije kojih se mnogi ljudi još uvijek sjećaju bile su one u Eyjafjallajökullu 2010. godine i na ostrvima Vestmannaeyjar 1973. godine.
• Meteorološki zavod objavljuje mapu koja prikazuje trenutno stanje poznatih vulkana na Islandu ( Viðvörunarkort með núverandi ástandi eldstöðvakerfa á landinu) , a koja se ažurira iz dana u dan. Erupcije mogu rezultirati tokovima lave, izlivima plovućca i pepela s toksinima (otrovnim hemikalijama) u pepelu, otrovnim plinom, munjama, glacijalnim poplavama (kada je vulkan pod ledom) i plimnim valovima (tsunamijima). Erupcije nisu često uzrokovale žrtve ili materijalnu štetu.
• Kada dođe do erupcija, može biti potrebno evakuirati ljude iz opasnih područja i održavati puteve otvorenima. To zahtijeva brzu reakciju civilne zaštite. U takvom slučaju morate djelovati odgovorno i poslušati upute civilne zaštite.

Nasilje u porodici

Nasilje je ilegalno na Islandu, kako u kući tako i izvan nje. Svako nasilje u kući u kojoj ima djece također se smatra nasiljem nad djecom.

Za savjet u slučajevima nasilja u porodici možete kontaktirati:

• Socijalne službe ( Félagsþjónustan ) u svakoj opštinskoj oblasti.
• Bjarkarhlíð. https://www.bjarkarhlid.is/
• Utočište za žene ( Kvennaathvarf ) https://www.kvennaathvarf.is/

Ako ste dobili međunarodnu zaštitu putem spajanja porodice, ali ste se razveli od supruga/supruge zbog nasilnog postupanja, Direkcija za imigraciju ( Útlendingastofnun , UTL) vam može pomoći da podnesete novi zahtjev za boravišnu dozvolu.

Portal o nasilju 112 www.112.is/ofbeldisgatt112 je web stranica kojom upravlja islandska linija za hitne slučajeve 112, gdje možete pronaći širok spektar edukativnih resursa o različitim oblicima nasilja, studije slučaja i moguća rješenja.

Nasilje nad djecom

Svi na Islandu imaju zakonsku obavezu da obavijeste organe za zaštitu djece ako imaju razloga vjerovati da:

• da djeca žive u nezadovoljavajućim uvjetima za svoj rast i razvoj
• da su djeca izložena nasilju ili drugom ponižavajućem postupanju
• da su zdravlje i razvoj djece ozbiljno ugroženi.

Svi također imaju zakonsku dužnost da obavijeste organe za zaštitu djece ako postoji razlog za sumnju da je život nerođenog djeteta u opasnosti, npr. ako majka zloupotrebljava alkohol ili uzima droge ili ako trpi nasilno postupanje.

Spisak odbora za dobrobit djece nalazi se na početnoj stranici Nacionalne agencije za djecu i porodice (Barna- og fjölskyldustofa): https://www.bvs.is/radgjof-og-upplysingar/listi-yfir-barnaverndarnefndir/

Također možete kontaktirati socijalnog radnika u lokalnom centru za socijalne usluge ( félagsþjónusta) .

Hitni prijem za žrtve seksualnog nasilja ( Neyðarmóttaka fyrir þolendur kynferðisofbeldis)

• Neyðarmóttaka fyrir þolendur kynferðisofbeldis Jedinica za hitni prijem za žrtve seksualnog nasilja otvorena je za sve, bez uputnice ljekara.
• Ako želite otići u prijemni odjel, najbolje je prvo telefonirati. Odjel se nalazi u bolnici Landspítalinn u Fossvoguru (pored Bústaðarvegura). Nazovite 543-2000 i pitajte za Neyðarmóttaka (Odjel za seksualno nasilje).
• Medicinski (uključujući ginekološki) pregled i liječenje
• Forenzički medicinski pregled; dokazi se čuvaju za moguće pravne radnje (krivljenje)
• Usluge su besplatne
• Povjerljivost: Vaše ime i sve informacije koje date neće biti javno objavljene ni u jednoj fazi
• Važno je doći u jedinicu što je prije moguće nakon incidenta (silovanja ili drugog napada). Nemojte se prati prije pregleda i nemojte bacati, niti prati, odjeću ili bilo koji drugi dokaz na mjestu zločina.

Utočište za žene ( Kvennaathvarfið )

Kvennaathvarfið je utočište (sigurno mjesto) za žene. Ima objekte u Reykjaviku i Akureyriju.

• Za žene i njihovu djecu kada više nije sigurno da žive kod kuće zbog nasilja, obično od strane muža/oca ili drugog člana porodice.
• Kvennaathvarfið je također namijenjen ženama koje su silovane ili su bile žrtve trgovine ljudima (prisiljene da putuju na Island i bave se seksualnim radom) ili seksualno eksploatirane.
• https://www.kvenaathvarf.is/

Telefon za hitne slučajeve

Žrtve nasilja/trgovine ljudima/silovanja i osobe koje djeluju u njihovo ime mogu kontaktirati Kvennaathvarfið za podršku i/ili savjet na 561 1205 (Reykjavík) ili 561 1206 (Akureyri). Ova služba je dostupna 24 sata dnevno.

Život u skloništu

Kada postane nemoguće ili opasno nastaviti živjeti u svojim domovima zbog fizičkog nasilja ili psihičke okrutnosti i progona, žene i njihova djeca mogu besplatno boraviti u Kvennaathvarfiðu .

Intervjui i savjeti

Žene i druge osobe koje djeluju u njihovo ime mogu doći u sklonište radi besplatne podrške, savjeta i informacija bez stvarnog dolaska da tamo borave. Možete zakazati termin (sastanak; intervju) telefonom na broj 561 1205.

Bjarkarhlíð

Bjarkarhlíð je centar za žrtve nasilja. Nalazi se na Bústaðarveguru u Reykjaviku.

• Savjetovanje, podrška i informacije za žrtve nasilja
• Koordinirane usluge, sve na jednom mjestu
• Individualni intervjui
• Pravni savjet
• Socijalno savjetovanje
• Pomoć (pomoć) žrtvama trgovine ljudima
• Sve usluge u Bjarkarhlíðu su besplatne.

Telefonski broj Bjarkarhlíða je 553-3000

Otvoreno je od 8:30 do 16:30, od ponedjeljka do petka

Termin možete zakazati na http://bjarkarhlid.is 

Također možete poslati e-mail na adresu bjarkarhlid@bjarkarhlid.is

KONTROLNA LISTA: Prvi koraci nakon dobijanja statusa izbjeglice

Fotografija za vašu boravišnu dozvolu ( dvalarleyfiskort )

• Obično ograničeno na državljane koji nisu ukrajinski državljani
• Fotografije se snimaju u kancelariji ÚTL-a ili, izvan gradskog područja, u kancelariji lokalnog okružnog komesara ( sýslumaður ).
• ÚTL će vam poslati poruku (SMS) kada vaša boravišna dozvola bude spremna i kada je možete preuzeti.

_ Otvorite bankovni račun čim dobijete svoju boravišnu dozvolu.

_ Prijavite se za elektronsku identifikaciju ( rafræn skilríki ). https://www.skilriki.is/ i https://www.audkenni.is/

_ Podnesite zahtjev za putne dokumente za izbjeglice

• Ako ne možete pokazati pasoš svoje zemlje, morate podnijeti zahtjev za putne isprave. One se mogu koristiti na isti način kao i drugi lični dokumenti poput pasoša, za koji vam je potreban zahtjev za stvari poput elektronske identifikacije ( rafræn skilríki ).

_ Obratite se socijalnim službama prema vašem prebivalištu, tamo možete podnijeti zahtjev za financijsku pomoć i socijalne usluge.

• Informacije o lokalnim vlastima (općinama) i njihovim uredima možete pronaći ovdje: https://www.samband.is/sveitarfelog .

_ Možete se obratiti socijalnim službama (félagsþjónusta) za pomoć pri iznajmljivanju i kupovini namještaja i opreme.

• Kredit za plaćanje depozita za iznajmljeni stan (leiguhúsnæði; stan)
• Grant za namještaj za osnovni namještaj i kućnu opremu
• Posebna stambena pomoć: Dodatne mjesečne uplate za pomoć pri iznajmljivanju stana, pored redovne stambene pomoći
• Grant za pokrivanje troškova za prvi mjesec, budući da se naknadno isplaćuje stambeni dodatak
• Grant, ekvivalentan punom dječjem dodatku, za vašu podršku dok poreska uprava ne počne isplaćivati puni dječji dodatak
• Posebna pomoć je dostupna za djecu, za pokrivanje troškova kao što su predškolske naknade, školski obroci, vannastavne aktivnosti, ljetni kampovi ili aktivnosti u slobodno vrijeme
• Napomena: sve prijave se ocjenjuju pojedinačno i morate ispunjavati sve uslove propisane za dobijanje pomoći.

_ Možete zakazati termin kod savjetnika u Direkciji za rad (Vinnumálastofnun, VMST)

• Da biste dobili pomoć pri pronalaženju posla i drugim načinima aktivnog života
• Prijava na kurs (časove) islandskog jezika i učenje o islandskom društvu
• Dobijte savjet o učenju uz rad
• Napomena: Centar za zapošljavanje radi bez zakazivanja od ponedjeljka do četvrtka od 13:00 do 15:00 sati.

KONTROLNA LISTA: Pronalaženje mjesta za život

Nakon što vam se odobri status izbjeglice, možete nastaviti živjeti u smještaju (mjestu) za osobe koje podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu još samo dvije sedmice. Stoga je važno potražiti mjesto za život.

_ Prijavite se za stambene beneficije

• https://hms.is/husnaedisbaetur

_ Obratite se socijalnim službama ( félagsþjónusta ) za pomoć pri najmu i kupovini namještaja i opreme

• Kredit za plaćanje depozita za iznajmljeni stan (leiguhúsnæði; stan)
• Grant za namještaj za osnovni namještaj i kućnu opremu.
• Posebna pomoć za stanovanje Mjesečne isplate pored stambene naknade, namijenjene kao pomoć pri iznajmljivanju stana.
• Grant za pokrivanje troškova za prvi mjesec (jer se stambena naknada isplaćuje retroaktivno – naknadno).

_ Druga pomoć za koju se možete prijaviti putem socijalnog radnika

• Studijske stipendije za osobe koje nisu završile obaveznu školu ili višu srednju školu.
• Djelomično plaćanje troškova prvog ljekarskog pregleda u ambulantnim odjeljenjima za infektivne bolesti bolnica.
• Grantovi za stomatološko liječenje.
• Specijalistička pomoć socijalnih radnika, psihijatara ili psihologa.

Napomena: sve prijave se ocjenjuju pojedinačno i morate ispunjavati sve uslove propisane za dobijanje pomoći.

KONTROLNA LISTA: Za vašu djecu

_ Registrujte se u online sistemu vaše općine

• Morate se registrovati u online sistemu vaše općine, kao što su Rafræn Reykjavík, Mitt Reykjanes ili Mínar síður na web stranici Hafnarfjörður, da biste upisali svoju djecu u školu, školske obroke, vannastavne aktivnosti i drugo.

_ Prijavite se putem socijalnog radnika za pomoć za vašu djecu

• Grant, ekvivalentan punom dječjem dodatku, koji će vam omogućiti isplatu do trenutka kada će poreska uprava početi isplaćivati puni dječji dodatak.
• Posebna pomoć za djecu, za pokrivanje troškova kao što su predškolske naknade, vannastavne aktivnosti, ljetni kampovi ili aktivnosti u slobodno vrijeme.

_ Podnesite zahtjev Upravi za socijalno osiguranje (TR; Tryggingastofnun) za finansijsku podršku za samohrane roditelje

• Informacije (na engleskom jeziku) o alimentaciji: https://island.is/en/child-support
• Zahtjev za isplatu alimentacije za dijete podnosi se Ministarstvu finansija putem island.is: https://island.is/beidni-um-tr-milligangi-medlag
• Dodatak za samohrane roditelje: https://island.is/en/single-parent-allowances